“Centralna banka treba da se fokusira na kamate”

Nacrt izmjena i dopuna zakona o Centralnoj banci (CBCG) služi da samo parafira i formalizuje ideje i viziju koju funkcioneri CBCG imaju o sebi i instituciji u kojoj su zaposleni, ocijenio je predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović (SNP). Uz to, kako je Damjanović kazao “Vijestima” obrazloženje da se nova rješenja predlažu zbog usklađivanja sa pravnim tekovinama EU nemaju utemeljenje, jer za neke odredbe ne postoji potreba da se usklađuju.Nacrtom koji je pripremila CBCG Vladi se oduzima mogućnost da prisustvuje sjednicama Savjeta CBCG, a Skupštini da odlučuje o raspolaganju imovinom CBCG čija vrijednost prelazi 150 miliona eura. CBCG smatra da Državna revizorska institucija (DRI) ne treba da radi reviziju ciljeva i odluka CBCG, pa Nacrtom traži da se mijenja Zakon o DRI.

“Vijesti” su pitale predsjednika Senata Milana Dabovića da li su u DRI saglasni sa tim predlogom i šta misle o tome što CBCG predlaže izmjene Zakona o DRI na koje nema pravo. Odgovoreno je da će se Senat na prvoj sjednici izjasniti o Nacrtu, nakon čega će odgovoriti na pitanja.

Na pitanje kako CBCG predlaže zakon i zašto Ministarstvo finansija ne inicira izmjene ako postojeći zakon treba mijenjati “Vijestima” je iz tog Vladinog resora kratko odgovoreno da na osnovu člana 40 Zakona o CBCG, ta institucija ima pravo da priprema nacrte zakona “koji su vezani za ostvarivanje njenih ciljeva i izvršavanje funkcije”.

Prema riječima Damjanovića, nesporno je da CBCG ima zakonsku mogućnost da predlaže nacrte zakona, ali je najblaže rečeno neukusno da se Nacrt koji je dostavljen ovlašćenom predlagaču (Ministarstvu finansija) stavlja na javnu raspravu, praktično bez sugestija i primjedbi tog istog “ovlašćenog predlagača”, koji izgleda služi da samo parafira i formalizuje ideje i viziju koje funkcioneri u CBCG imaju o sebi i instituciji u kojoj su zaposleni. On je dodao da Nacrt ima oko 90 članova sa formalno nova 63 i da je skoro isti broj novih odredbi i onih u postojećem Zakonu.

“U praksi to znači da se pod plaštom izmjena i dopuna de fakto donosi novi zakon, ali je vjerovatno neko mudro procijenio da će ‘izmjene i dopune’ manje podići tenzije nego predla-ganje novog zakona koji bi bio treći od proglašenja nezavisnosti”, naglasio je Damjanović.

On je ocijenio da obrazloženje da se postojeći Zakon mijenja zbog usklađivanja sa pravnim tekovinama EU izgovor da bi se promijenile neke odredbe za koje ne postoji obaveza usklađivanja. Ukazuje na činjenicu da će proces pridruživanja EU potrajati više godina pa nema razloga za hitnost izmjena i dopuna. Damjanović je kazao da je čudno objašnjenje da se važeći Zakon o CBCG mijenja da bi se uskladio sa drugim zakonima.

“Upravo je suprotno”, rekao je Damjanović.

Nacrt izmjena i dopuna je na javnoj raspravi do kraja sedmice.

CBCG treba da se fokusira na kamate

Damjanović je kazao da je CBCG relaksirana velikog dijela uobičajenih nadležnosti centralnih banaka jer skoro da nema ingerencija u sferi monetarne politike. Zato predlaže da se CBCG fokusira na postojeće probleme i pitanja za koja im je dovoljan postojeći zakonski okvir. “Recimo pitanja snižavanja gotovo zelenaških dvocifrenih kamatnih stopa banaka koje ograničavaju oporavak, postojanja svrsishodnosti mikrofinansijskih institucija koje plasiraju kredite po ’riplijevskim’ kamatnim stopama od 40 odsto ili potpuno rješavanje problema kredita u švajcarskim francima”, naveo je Damjanović.

On je dodao da bi CBCG trebalo da ukaže na odgovorne u poslovnim bankama koji su neodgovornim činjenjem i mogućim zloupotrebama doveli do visokog nivoa nekvalitetnih kredita.

“Umjesto sankcija za te bankarske funkđonere koji su ’pumpali1 milionske kredite povlašćenim građanima i kompanijama bez adekvatnih kolaterala, uz aktivno učešće CBCG, usvojen je neprimjenjivi zakon koji kolektivizuje individualnu krivicu. CBCG bi mogla da se fokusira na rješenje problema koji se tiču upražnjenog mjesta viceguvernera zaduženog za kontrolu banaka, kao i činjenice da će u oktobru u CBCG doći četvrti po redu čelni čovjek, za deset godina državne nezavisnosti”, naveo je Damjanović.

Vijesti