Crnogorski građevinari čekaju Vladin projekat „Hiljadu plus stanova” koji se plasira pod povoljnim uslovima kazali su juče Pobjedi predstavnici „Cijevne komerca”, ,,Zetagradnje”, ,,Čelebića“. Oni su, međutim, dodali da ima i onih koji se ne žale ni na tržišnu prodaju stanova.Vlasnik kompanije ,,Cijevna komerc“ Danilo Dano Petrović kaže da ,,svi čekaju projekat ,,Hiljadu plus“.
– Imamo redovnu prodaju stanova koja je malo pojačana zadnjih mjeseci, ali je veliko interesovanje građana za najavljeni projekat ,,Hiljadu plus“. Mnogi čekaju upravo to jer se radi o veoma povoljnim uslovima kreditnog zaduživanja kazao je Petrović.
Interesovanje
On je najavio da je „Cijevna komerc“ veoma zainteresovana da se uključi u ovaj projekat i da će imati u ponudi 200 stanova. Petrović je zadovoljan uslovima koji su propisani projektom. Vlasnik ,,Zetagradnje“ Blagota Radović kaže da u njegovoj kompaniji nemaju problema sa prodajom stanova, ali da se svakako interesuju za projekat ,,Hiljadu plus“.
– Što se tiče stanova, mi imamo urednu prodaju. U projektu ,,Hiljadu plus“ učestvovaćemo sigurno sa 300-400 stanova na četiri lokacije u Podgorici kazao je Radović.
On smatra da će nakon prijave za građane u februaru i dogovora sa bankama projekat za njih biti aktuelan tek krajem maja, kada će i krenuti prodaja putem ovog projekta.
– Stanove preko ovog projekta ćemo ponuditi na Starom aerodromu, Zagoriču, kod Delte i na Zabjelu kazao je Radović. Rukovodilac pr/marketing sektora Maja Krstajić-Radoman kompanije ,,Čelebić“ kazala je da je interesovanje građana za Siti kvart vrlo zadovoljavajuće.
– Imajući u vidu činjenicu da smo u prethodnoj godini imali uspješnu prodaju, slično očekujemo i u ovoj godini kazala je Krstajić-Radoman.
Kada je u pitanju projekat 1000 +, ona je istakla da se radi o interesantnom i dobrom projektu i sa aspekta kupaca i investitora na tržištu nekretnina.
– ,,Čelebić“ kompanija će učestvovati u projektu sa određenim brojem i strukturom stanova u novom Siti kvartu. Što se tiče uslova projekta: fiksna kamatna stopa, koja je niža od aktuelnih kamatnih stopa koje nude komercijalne banke na našem tržištu, i duža ročnost otplate kredita, oni svakako idu u prilog kako zainteresovanim kupcima, tako i nama sa aspekta povećanja prodaje kazala je ona.
Projekat „Hiljadu plis“, kako je nedavno u intervjuu za Pobjedu najavio ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, u osnovi je koncipiran da izađe u susret različitim socijalnim grupama s obzirom da problemi sa obezbjeđenjem sredstava za rješavanje stambenog pitanja ne pogađaju samo osjetljive grupe, već i domaćinstva sa primanjima koja su na nivou prosječne zarade ili niže.
500 stambenih kredita
Vladin plan je da 40 odsto, od planiranih 500 stambenih kredita, dobiju domaćinstva čiji je najmanje jedan član zaposlen u državnoj upravi.
Što se tiče obezbjeđivanja stanova za najranjivije kategorije, kako je naglasio ministar, u vrhu prioriteta je nastavak rješavanja stambenih pitanja socijalno ugroženih kategorija građana na sjeveru.
Predloženim projektom bi se otkupilo 15 stambenih jedinica, koje će se davati u zakup ko risnicima programa socijalnog stanovanja u predmetnim opštinama, u vrijednosti od 300.000 eura, planiranim kroz kapitalni budžet 2016 kazao je Gvozdenović.
Ovo je nastavak projekta „Hiljadu plus“ iz 2011. godine koji je ocijenjen kao veoma uspješan.
Projekat je bio sproveden po najvišim standardima kada je riječ o ukupnom kvalitetu, sa posebnim akcentom na transparentnost, nakon završetka dobijali smo stalne sugestije i upite na temu njegovog produžetka. To nam je bio jedan od signala da smo zaista uradili dobar posao i da, kao resorno ministarstvo, imamo obavezu nastavljanja aktivnosti na njegovoj realizaciji istakao je Gvozdenović.
Kako navodi, vrijednost druge faze projekta je 20 miliona eura. Procijenjeno je da se sa navedenim iznosom može obezbijediti oko 500 stambenih jedinica, što čini oko 1.565 korisnika broj koji je približno određen prema strukturi domaćinstava iz prethodnog projekta.
Biće finansiran sredstvima kredita CEB-a u iznosu od 10 miliona eura, sredstvima komercijalnih banaka koje prijave učešće u projektu i uloga korisnika domaćinstava. Povlašćena kamatna stopa je do 3,99 odsto, a rok otplate kredita je 20 godina objasnio je Gvozdenović.
Javni poziv za građane biće raspisan u februaru
Kako je naveo Gvozdenović, ciljne grupe su korisnici iz javnog sektora, bračni supružnici do 35 godina života i ostali korisnici.
– U okviru ovih ciljnih grupa imali smo i obavezu posvećivanja posebne pažnje prioritetnim ciljnim grupama poput: samohranih roditelja, odnosno staratelja, lica sa invaliditetom, porodičnih domaćinstava čiji je član lice sa invaliditetom, porodičnih domaćinstava sa djecom sa smetnjama u razvoju, mladih koji su bili djeca bez roditeljskog staranja i žrtava nasilja u porodici kazao je Gvozdenović.
On je dodao da su već raspisani javni pozivi za građevinske kompanije i banke, a javni poziv za građane, sa svim informacijama neophodnim za njihovo učešće, biće raspisan u drugoj polovini februara naredne godine.
– Naravno, uporedo sa sprovođenjem projekta, javnom kampanjom obezbijedićemo punu informisanost svih zainteresovanih strana poručio je Gvozdenović.
Pobjeda
Ovo je projekat koji fizicka lica mnogo vise kosta nego sto se reklamira. Cista ambalaza koja sakriva mnoge neuvezanosti nasih drzavnih institucija. Sredstva koje MoF prenese bankama realno bi trebali da budu razgraniceni prihod banaka, jer predstavljaju partecipaciju drzave da se umanji kamata klijentima. U stvarnosti, iako to ugovori ni jednom stavkom ne dokazuju, CB CG ove pronose tretira kao novcane kolaterale, odnosno zaledjene depozite iako MoF nije korisnik kredita, pa samim tim definicija novcanog kolaterala nije ispunjena. U kontrolama ovim sredstvima u bilansima banaka CB CG daju status “depozitnog potencijala drzave” iako to ova sredstva nisu, bar slijedeci ugovorne stavke. Prevod za neupucene- MoF prenese sredstva, to se drzi kao novcani kolateral, odnosno sredstva banke Evrope su u nasim bankama smrznuti kapital koji nema nikakav benefit za nase korisnike kredita.
Previse price ni oko cega…