Konto's: Da li su crnogorci spremni da proglase lični bankrot?

Dodajte komentar

Autor: Agencija “Konto’s

Krajem jula, u Parlamentu Crne Gore po prvi put je usvojen Zakon o ličnom stečaju potrošača, kojim se predviđa da prezaduženi građani imaju mogućnost da kroz stečaj u određenom vremenskom roku vrate dugove prema bankama, lizing kućama, komunalnim preduzećima, elektroenergetskim kompanijama.

Ovim Zakonom, koji je stupio na snagu 22. avgusta, stvoriće se realni preduslovi za harmonizaciju legislative sa propisima EU, a Crna Gora će se i praktično svrstati u društvo država koje su do sada usvojile slično zakonsko rješenje, a koje imaju razvijene ekonomije.

Ovakav zakon imaju i u Sloveniji i Hrvatskoj, ali njihovi ekonomisti tvrde da je malo interesovanje prezaduženih građana za instituciju bankrota.

Ovaj zakon omogućiće prezaduženim građanima da imaju realnu šansu da na efikasan način servisiraju svoja dugovanja i da organizuju sebi i svojoj porodici izvjesniju budućnost. Osim toga, Zakon treba da omogući smanjeni broj postupaka pljenidbe imovine insolventnih građana i veći stepen namirenja potraživanja povjerilaca. Građanin će, jednostavno rečeno, dobiti nadzornika finansija, što je paralelno instituciji stečajnog upravnika kod privrednih subjekata.

Stečajni postupak nad građaninom vodi se u osnovnom sudu na području opštine u kojoj potrošač ima prebivalište, odnosno boravište. Stečaj  može da se pokrene ako je potrošač insolventan, što znači da je trajno nesposoban da izmiruje svoje obaveze. Postupak stečaja sprovodi se nad imovinom potrošača, izuzev primarne stambene u kojoj živi.

Specijaliste evropskog prava, međutim, kažu da lični bankrot u svijetu predstavlja pojavu koja ni najmanje nije prijatna za građane. Građanin koji proglasi stečaj u zamjenu za otpis dugova ili njihovo umanjenje, državi i povjeriocima ustupa čitav korpus svojih osnovnih ljudskih prava. Počevši od prava na privatnost, preko prava na imovinu, pa sve do prava na rad i slobodan izbor zanimanja, jer o tome odlučuju drugi, a prestaje da odlučuje sami dužnik. Tako će, na primjer, građani u stečaju dobiti nadzornika bez čije saglasnosti neće moći da potroše ni cent.

Nedostatak Zakona je i to što će bankrot biti registrovan u kreditnom registru dužnika 7-10 godina, a to će otežati dužniku sticanje hipoteke ili kredita za duži period. Uz to, zbog evidentirane istorije bankrota, dužniku može biti otežano zaposlenje ili rješavanje stambenog pitanja kroz zakup.

Pravnici se takođe plaše da institut ličnog bankrota ne postane paravan za zaštitu interesa povjerilaca, na štetu građana. Pored toga, moguća je zloupotreba instituta ličnog bankrota (moralni hazard), i to najčešće opcije potpunog oslobađanja dugova.

Međutim, primjena Zakona o ličnom stečaju potrošača tek treba da počne.

Zanimljivo je da je u Americi, gdje građanima nije problem da priznaju da nijesu znali sa parama, bankrot je u posljednje dvije godine proglasilo dva miliona ljudi.

Tekst Zakona možete pronaći OVDJE.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *