Hrvate skupo košta auto put a to je tek početak

Dodajte komentar
Ilustracija

Model refinansiranja kredita Hrvatskih autocesta jedan je od hitnih problema koji čeka novog premijera, poručio je odlazeći ministar finansija Boris Lalovac.

Ukupno kreditno zaduženje Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb u ovom trenutku iznosi 4,2 milijarde eura. Riječ je samo o glavnici kredita, bez kamata.

Od toga 3,3 milijarde eura iznosi kreditno zaduženje HAC-a, a preostalih milijardu eura kreditni je dug ARZ-a. Samo ove godine HAC mora vratiti 575 miliona eura, a ARZ 90 milijuna eura.

Prvu tranšu HAC mora uplatiti već u martu. Kako bi HAC-u omogućili ovogodišnju isplatu duga, Vlada je prošlog mjeseca pokrenula postupak za sklapanje ugovora o garancijama između države i Evropske banke za obnovu i razvoj za finasiranje projekta restrukturiranja HAC-a u ukupnom iznosu od 250 miliona eura.

Od toga je 200 miliona eura namenjeno otplati kredita, a preostalih 50 na sprovođenje javne ponude dionica HAC ONC-a.

Kako bi pokrilli cjelokupnu ovogodišnju tranšu kredita, Vlada će, osim ovog kredita, tokom godine morati dogovoriti još jedan kreditni aranžman. Sve su to vatrogasne mjere koje Vlada preduzima jer su sljedeće dve godine kreditne obveze HAC-a još veće te je potrebno pronaći cjelovito rješenje.

Naime, HAC u ovom trenutku otplaćuje samo kamate, dok je glavnica kredita netaknuta i u ovom trenutku više niko ne može procijeniti kada bi Hrvatska mogla otplatiti kredite podignute za gradnju autputeva.

Ostane li ovaj model otplate, prema kojem Vlada svake godine podiže novi zajam da bi se otplatile kamate u tekućoj godini, krediti zapravo nikad neće biti otplaćeni. Prema riječima nekoliko sagovornika, jedini finansijski model za spas državnih finansija je davanje autocesta u koncesiju ili privatizacija HAC ONC-a, kompanije za upravljanje autocestama.

To je u svom mandatu pokušala da sprovede Vlada SDP-a, ali zbog vlastite neodlučnosti i straha od gubitka izbora nije to učinila. Sagovornici tvrde da novoj Vladi zapravo ništa drugo ne preostaje nego da sprovede jedan od ta dva modela. Priče o tome kako će povećani prihodi od cestarina ili uvođenje vinjeta omogućiti refinasiranje kredita i njihovu otplatu jednostavno nisu održive.

B92, Jutarnji list

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *