Atlas mont: Mali akcionari traže oduzimanje dozvole za rad

Dodajte komentar

Više manjinskih akcionara Zatvorenog investicionog fonda Atlas mont, koji kontroliše biznismen Duško Knežević, dostavili su Komisiji za hartije od vrijednosti, na čijem je čelu Zoran Đikanović, zahtjev za utvrđivanje nepravilnosti u poslovanju tog fonda i preduzimanje mjera za njihovo otklanjanje.Kako je za „Dan” nezvanično potvrđeno, mali akcionari pripremaju i tužbe zbog toga što im Atlas mont nije u zakonskom roku isplatio oko 3,5 miliona eura, po zahtjevima za izlazak iz fonda, a koji su podnijeti prije godinu. Na prošlogodišnjoj skupštini akcionara usvojen je program razvoja Atlas fonda, protiv kojeg su glasali vlasnici 19,7 odsto akcija, koji su shodno zakonu i zatražili izlazak iz fonda. Prosječna tromjesečna neto vrijednost akcije Atlas fonda prije godinu koštala je 8,4 centa, a mali akcionari koji su tražili izlazak iz fonda imaju 41 milion akcija.

– Obavještavam KHOV da su u poslovanju ZIF Atlas mont evidentne nezakonitosti i nepravilnosti, a one direktno pričinjavaju štetu manjinskim akcionarima koji su glasali protiv programa razvoja fonda, usvojenog na skupštini akcionara 4. decembra prošle godine. Pored toga, šteta nastaje i za sam fond i njegove preostale akcionare, kojima će tužbe i prinudne naplate potraživanja znatno smanjiti sredstva kojima fond upravlja. Nažalost, vrijedi ukazati i na činjenicu da ovakvo ponašanje menadžmenta fonda i društva za upravljanje ne doprinosi unapređenju povjerenja u domaće tržište kapitala, posebno imajući u vidu činjenicu da su većinski vlasnik fonda i društva za upravljanje lica povezana sa većinskim vlasnikom tržišta kapitala, što je samo po sebi paradoksalna i vjerovatno nezabilježena situacija navedeno je u zahtjevu jednog od manjinskih akcionara od 14. decembra.

Prema podacima Centralne depozitarne agencije, Najveći procenat vlasništva Montenegroberze ima Otvoreni investicioni fond Atlas mont u postupku transformacije 26,74 odsto, Invest banka Montenegro ima 6,68 odsto, Atlas banka 5,76, društvo za upravljanje fondom Atlas mont 5,28 odsto, a Atlas grupa 0,63 odsto vlasništva.

Manjinski akcionar je, kako je naveo, 12. decembra prošle godine predao zahtjev za isplatu protivvrijednosti svog udjela u tom fondu od 17.750 akcija.

Đikanović je potvrdio za „Dan” da je bilo više zahtjeva malih akcionara, kao i anonimnih dopisa KHOV.

– KHOV je i prije održavanja skupština akcionara uspostavila kontrolu nad fondovima koji treba da isplate manjinske akcionare i kojima rokovi ističu, jer su svi fondovi u različitim periodima održali skupštine, pa im i rokovi ističu u različito vrijeme. Kroz kontrolu smo dobili razne informacija, odnosno da je došlo do kompletne isplate, u drugom slučaju priprema za isplatu, ili da još uvijek nema isnlate i slično. Pošto su ti procesi u toku, ne bih mogao da iznosim nikakav poseban detalj, a kontrole su u toku kod sva tri fonda, Monete, Atlas monta i Eurofonda. Ono što je sigurno jeste da kod Atlas monta i Eurofonda još uvijek nije počela isplata i prva stvar koju je KHOV preduzela prema njima bila je da nas kontunuirano, svakog dana, izvještavaju o tome da li su obezbijedili neki novac i jesu li nešto isplatili. Akcionari koji su se među prvima javili Komisiji, čiji su rokovi već istekli, vjerovatno očekuju da regulatorno tijelo naplati taj novac, međutim, KHOV nije izvršno tijelo, a zakon upućuje na Privredni sud jer jedino taj sud može da utvrdi postojanje štete i da odredi isplatu, kazao je Đikanović za „Dan”.

KHOV, kako je rekao, vrši nadzor nad društvom za upravljanje, odnosno da li ispunjava licencu, kako je ispunjava, kao i zakonitost i transparentnost rada.

– Ne mogu da spekulišem šta će biti, jer rokovi još nijesu istekli, odnosno u Atlas montu taj rok ističe 31. decembra, a u Eurofondu poslije Nove godine. Da li će se do isteka rokova nešto drugačije pokrenuti, ne bih mogao da komentarišem, jer to tek predstoji i ne znamo mu ishod, a što se tiče mjera, osim mjere u vezi sa kontinuiranim izvještavanjem, neka druga mjera, poput zabrane ili obustave rada nije razmatrana, dok ne posložimo kompletnu proceduru i sve činjenice rekao je Ćikanović naglašavajući da je procedura naknade eventualne štete prema manjinskim akcionarima definisana Zakonom o privrednim društvima. J.V.

Oduzeti dozvole za rad

Mali akcionari traže od KHOV da u skladu sa Zakonom o investicionim fondovima naloži Atlas montu da male akcionare obavijesti o tačnom iznosu vrijednosti akcija fonda tokom tri mjeseca prije održavanja prošlogodišnje skupštine, jer im je taj dokument, kako su naveli, potreban zbog prinudne naplate potraživanja od fonda. Takođe, traže razrješenje članova nadzornog odbora, kao i da KHOV naloži promjenu društva za upravljanje fondom, te da se oduzmu dozvole investicionim menadžerima fonda, kao i dozvola za rad društvu za upravljanje.

Radi se o teškim prekršajima, kojima se direktno čini šteta akcionarima. Riječ je o posebno teškom prekršaju, kada se ima na umu činjenica da ne postoje dokazi da je imovina fonda na transparentan način ponuđena na prodaju na vrijeme, tokom perioda zakonom predviđenog za prodaju, kako bi se akcionari na vrijeme isplatili navedeno je u zahtjevu KHOV.

Dan

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *