Razvojne projekte im koče kamate

Dodajte komentar

Visoke kamatne stope u Crnoj Gori i dalje su ozbiljno ograničenje za ostvarenje razvojnih potreba, ocijenio je juče premijer Milo Đukanović u Privrednoj komori.On je na trosatnom sastanku sa privrednicima kazao da se država suočava sa ozbiljnim problemom nedostupnosti finansijskih izvora realnom sektoru, da bi se moglo krenuti hrabrije i ofanzivnije u realizaciju razvojnih projekata. Poručio je da se moraju pojačati napori Vlade i Centralne banke, kao regulatora, da se stvore dodatni podsticajni uslovi kroz rast konkurencije za obaranje kamata.

“Moraju se pojačati napori i da se smanji nivo nekvalitetnih kredita u bankarskom sektoru”, kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, očuvanje i dalje unapređenje makroekonomske stabilnosti i podizanje nivoa konkuretnosti trebalo bi da budu dva glavna zadatka u 2016. i narednim godinama

Guverner CBCG, Milojica Dakić, najavio je da bi trebalo očekivati da se u narednom periodu postepeno i blago snize kamatne stope, a kao povoljan trend što je prvi put nakon 2008. godine, tokom prethodne, naveo je povećan broj odobrenih kredita.

Privrednici iz turističkog sektora, prehrambene industrije i trgovine tražili su da država izdvaja više za promociju Crne Gore, afirmiše domaće proizvode i kroz izmjenu Zakona o radu omogući poslodavcima da što lakše otpuštaju radnike.

“Nije bitno koje je boje mačka, nego kako lovi miševe”, ocijenio je privrednik Vlastimir Golubović, uz napomenu da bi trebalo olakšati zapošljavanje radnika bez obzira iz koje države dolaze.

Ministarka rada i socijalnog staranja, Zorica Kovačević, kazala je da su izmjene i dopune Zakona o strancima u proceduri i da bi taj akt trebalo da se nađe na sjednici Vlade tokom naredne sedmice.

Kovačevićeva je obećala uskoro nacrt novog zakona o radu koji će, kako tvrdi, pojednostaviti proceduru davanja otkaza, ali i rok za zasnivanje ugovora o radu na određeno vrijeme povećati sa 24 na 36 mjeseci.

Izvršni direktor Ulcinjske rivijere, Radomir Zec, kazao je da je najveći problem u turizmu komunalna policija, koju kontrolišu lokalne samouprave. On smatra da ovaj organ treba da preuzme država. Zec, kao i Mir as Đurović iz Instituta crne metalurgije ukazali su ministrima na probleme u praksi koji nastaju zbog primjene Zakona o javnim nabavkama.

Izvršni direktor Mermera iz Danilovgrada, Milan Božović, smatra da bi trebalo više upošljavati domaću operativu i preferirati domaći građevinski materijal.

“Kada su u pitanju javni radovi, imamo veliko učešće uvoznih materijala, gdje jedan njihov dio završava na sivom tržištu, pa naši proizvodi ne mogu biti konkurentni”, objasnio je Božović.

Vlasnik mljekare “Lazine” Milutin Đuranović skrenuo je pažnju da su na domaćem tržištu suočeni sa nelojalnom konkurencijom i subvencionisanim proizvodima iz uvoza.

“Postao je izazov prodati crnogorsku hranu i piće na domaćem tržištu”, naveo je Đuranović. On je saopštio da je 20 odsto veća vrijednost uvoza hrane, nego što je vrijednost crnogorskog izvoza.

Vlasnik KIPS-a Risto Drekalović tvrdi da su veliki problem neefikasnost i sporost sudova.

“Presude su često plod neznanja i svjesnog kršenja zakona”, naveo je Drekalović.

Lazović: Pomaganja i subvencija bez reda više neće biti

Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović kao najvažniju stvar istakao je razvoj konkurentnosti, kao potrebu za strategijom razvoja konkurentnosti.

“Više neće biti pomaganja i subvencija bez reda”, poručio je Lazović.

On je pohvalio kreditnu politiku Investiciono-razvojnog fonda (IRF) i uslove kreditiranja I od 1. februara naredne godine najavio elektronsku upravu i njeno veće korišćenje u postupcima izdavanja svih dozvola.

Ministar poljoprivrede Petar Ivanović kazao je da posao Vlade nije da vodi privatni biznis, nego da stvara ambijent za vođenje biznisa.

Predsjednik Privredne komore, Velimir MifuSković, rekao je da se rast bilježi u skoro svim sektorima, ali da postoje određene slabosti ekonomije kao što je stopa nezaposlenosti.

“Nema dileme da povećanje zaposlenosti moramo rješavati izmjenama u obrazovnom sistemu i izmjenama zakonodavnog okvira koji će obezbijediti fleksibilnost radne snage”, kazao je Mijušković.

Izvor: Vijesti

 

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *