Fed stabilan, azijske vlade i monetarne vlasti odahnule

Azijske vlade i bankari Centralnih banaka odahnuli su u četvrtak jer su kursevi valuta stabilni, dok su cijene deonica porasle, što pokazuje da povećanje kamata američkog Feda nije uzdrmalo tržišta, čega su se mnogi plašili.

Mogućnost povećanja kamata u SAD-u prvi put od 2006. godine nedjeljama je održavala napetost na tržištima u razvoju zbog strahovanja ulagača da će to preusmjeriti kapital u američke dužničke hartije od vrijednosti s višim prinosima, što bi uzdrmalo ionako krhku ekonomiju u razvoju.

No, početni rast cijena jutros na azijskim tržištima izazvao je osmjeh azijskih centralnih bankara koji su prvi u slučaju potrebe trebali reagovati na jučerašnje povećanje kamata Feda, čime je okončana era rekordno niskih kamatnih stopa koja je trajala od globalne finansijske krize 2008. godine.

Američka centralna banka povisila je u srijedu ključne kamatne stope po prvi put u gotovo 10 godina – za 0,25 procentnih bodova, na 0,25 do 0,50 posto – poručivši da će američka ekonomija nastaviti stabilno rasti i sljedeće godine.

Iako su povećanjem kamata Feda tržišta dionica izgubila jednu polugu koja ih je godinama podržavala, jutros su na azijskim berzama indeksi znatno porasli.

„Olakšanje je vidjeti da, uprkos povećanju kamata Feda, turbulencije na globalnim finansijskim tržištima nisu velike“, kaže Joo Hyung-hwan, zamjenik ministra financija Južne Koreje.

Stabilnost tržišta zahvaljuje se tome što je Fed mjesecima najavljivao povećanje kamata, a juče poručio da će dalje povećanje biti postepeno, da će, nakon izuzetno labave, normalizacija monetarne politike ići lagano u zavisnosti od ekonomskih pokazatelja.

To je važan signal za mnoga tržišta da se mogu postepeno prilagođavati novim uslov u kojima će podsticajne mjere biti manje nego dosad, kada je Fed održavao visoku likvidnost na financijskim tržištima.

„Fed će biti zadovoljan što njegov potez nije unio nestabilnost na tržišta“, kaže Alan Ruskin, direktor u Deutsche banci.

Zeng Gang, direktor Kineske akademije društvenih nauka, kaže, da je povećanje kamata bilo očekivano, da su ga tržišta ugradila u cijene i da je uticaj odluke Feda bio ograničen.

Međutim, analitičari Citibanka poručuju da reakcija tržišta sirovina poziva na oprez, iako su kreditna i tržišta dionica porasle.

„Dugo govorimo da će prve naznake rasta tržišta u razvoju biti vidljive na tržištima sirovina, stoga upozoravamo da ni tržišta energije, ni tržišta kovina ne dijele optimizam, kao kreditna i tržišta deonica“, stoji u današnjem izvještaju Citibanka klijentima.

U očekivanju povećanja kamata Feda kurs dolara je rastao, a očekuje se i nastavak tog trenda. A to bi, kažu analitičari, moglo dodatno pritisnuti cijene nafte i sirovina, koje se iskazuju u američkoj valuti i koje su ionako pod pritiskom zbog prevelike ponude u odnosu na slabost potražnje u svijetu.

Cijene nafte kreću se na najnižim nivoima u sedam godina, a i cijene niza industrijskih kovina pale su na najniže nivoe u više godina.

A na valutnim je tržištima nakon povećanja kamata Feda dolar ojačao. Jutros je njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao 0,35 posto, na 99,56 bodova.

Pritom se cijena dolara prema japanskoj valuti kreće oko 122,40 jena, dok je juče u ovo doba iznosila 121,80 jena.

Kurs eura prema američkoj valuti skliznuo je, na 1,0860 dolara, dok je juče u ovo doba iznosio 1,0940 dolara.

Mnogi analitičari očekuju i dalje jačanje dolara, s obzirom da se iduće godine očekuje nastavak rasta kamata u SAD-u, dok će Evropska centralna banka (ECB), japanska, kineska i niz drugih i dalje voditi vrlo labavu monetarnu politiku.

Izvor: GdeInvestirati

Check Also

Ekonomski savjetnik Alijanza: Globalnu ekonomiju očekuju “žestoki šokovi”

Postoji tendencija da se ekonomski izazovi posmatraju kao privremeni i brzo reverzibilni, ali ovog puta …

Leave a Reply

Your email address will not be published.