Sve veći poslovni rizici za globalni bankarski sektor

Dodajte komentar

Zabrinutost zbog mogućeg neuspješnog globalnog ekonomskog oporavka i štete koju bi to nanijelo još uvijek osjetljivom bankarskom sistemu sve je veća. To su pokazali rezultati istraživanja o rizicima u globalnom bankarskom poslovanju koji su juče predstavljeni na godišnjoj konferenciji o upravljanju rizicima RiskMinds 2015. u Amsterdamu.

Prema rezultatima CSFI-jevog najnovijeg globalnog istraživanja, sprovedenog u ssradnji s PwC-om, “Banking Banana Skins 2015“, prvo mjesto na popisu 24 moguća rizika za banke zauzima makroekonomsko okruženje koje je s prošlogodišnjeg prvog mjesta na treće mjesto bacilo suvišnu regulaciju, rizik koji je uvijek visoko rangiran.

U istraživanju je učestvovalo više od 670 bankara, nadzornih tijela za banke i stručnih posmatrača bankarskog sektora u 52 zemlje.

Zabrinutost zbog ekonomskog rizika potiče visoka razina zaduženosti koja dominira u većini dijelova svijeta, slabiji ekonomski rast u zemljama u razvoju te nestabilnost kamatnih stopa. Sve bi to moglo imati veliki utjicaj na bankarski sistem čija je kapitalna baza i dalje zabrinjavajuća uprkos poboljšanjima.

Visoko pozicionirani stručnjak za bankarstvo rekao je: “Veća zaduženost dovodi do veće finansijske osjetljivosti. Nadzorna tijela i banke ostvarili su napredak u smanjenju kapitalizovanosti bankarskog sektora, no ona je i dalje velika. Zbog sve veće zaduženosti zajmoprimaca banke su osjetljive na ekonomske šokove“.

Veliki skok zabrinutosti zbog sajber kriminala

Banke su takođe vrlo osjetljive na porast finansijskog kriminala, posebno kibernetičkog kriminala koji je od prošle godine skočio s devetog na drugo mjesto. Zabrinutost je prisutna i na globalnom nivou jer kibernetički kriminalci napadaju slabe karike u usko isprepletenom svjetskom bankarskom sistemu. Sposobnost banaka da se nose s tim porastom takođe je upitna s obzirom na veliku zabrinutost oko kvalitete njihovih tehnologija (4. mjesto) i sistema za upravljanje rizicima (6. mjesto).

Takođe se sve više povećava i zabrinutost za poslovnu praksu banaka (sa 16. na 8. mjesto) jer se smatra da su banke neuspješne u dostatnoj „promjeni kulture“ upravljanja svojom poslovnom praksom uprkos velikom regulatornom pritisku i pozamašnim kaznama.

Primjetan skok tržišta u nastajanju i bankarstva u sjenci 

Dva rizika koja su ostvarila primjetan skok jesu tržišta u nastajanju (sa 17. na 15. mjesto) kod kojih se zabrinutost odnosi na prognoze za Kinu i na učinak niskih cijena roba na niz zavisnih ekonomija te bankarstvo u sjenci (s 20. na 16. mjesto), odnosno neregulisani parafinansijski sektor, čiji rast podstiče prekomjerna regulacija glavnih dobavljača.

S druge strane se primjećuje pad rizika od političkog uplitanja (od prošle godine pad s 2. na 5. mjesto). Usto je i pretjerana regulisanost, rizik koji je u ovom istraživanju bio dugo vremena visoko rangiran, od prošle godine pala s 1. na 3. mjesto. Obije promjene upućuju na to da bi stega banaka nakon krize mogla postupno da oslabi. Najveći porast na ovom području ostvarili su društveni mediji (s 19. na 11. mjesto) zbog njihove moći da naštete ugledu banaka sa ili bez čvrstih dokaza.

Istraživanje je pokazalo da se u odnosu na prethodna istraživanja značajno smanjila zabrinutost oko dostupnosti kapitala, likvidnosti i egzotičnih proizvoda u bankarskom sistemu, stoji u priopćenju.

Stanje globalne ekonomije: jedna od briga svih geografskih regija

Analiza odgovora pokazuje da su sve glavne grupe ispitanika (bankari, procjenitelji rizika i posmatrači) vrlo zabrinute zbog stanja globalne ekonomije. U svim se geografskim regijama javlja zabrinutost oko ekonomije iako je ona bila na drugom mjestu u Sjevernoj Americi jer su se američki i kanadski ispitanici prvenstveno usredsredili na rizike od sajber kriminaliteta.

Izvor: Poslovni dnevnik

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *