Barel nafte 1972. košao 3 dolara, ratovi uvijek podizali cijenu “crnog zlata”

Dodajte komentar

Od njenog otkrića pa do danas, istorija cijene nafte je pokazala je da je ona varirala je u zavisnosti od ponude i tražnje, kao i kod svake druge robe ali i zbog kriza na području gdje se nafta eksplotisala.

Tako je barel nafte (oko 158 litara) prije 43 godine koštao svega tri dolara. Godine 2003. barel sirove nafte tipa UK Brent koštao je samo 29 američkih dolara, pet godina kasnije, cijena se popela na rekordnih 140 dolara.Cijene nafte ispod 50 dolara za barel na londonskom i američkom tržištu bile su pravilo prije 2005. Cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu iznosila je 1990-ih u prosjeku svega 18,37 dolara, a na američkom 19,70 dolara. Na oba tržišta cijene su prvi put prešle granicu od 50 dolara krajem 2004. godine. Ali nije uvijek tako bilo…

U početku dok se lako dolazilo do novih nalazišta i dok je bilo u izobilju, shodno tadašnjoj potražnji, cijena nafte je bila stabilna. Tokom vremena nafta je dobijala sve više na značaju industijalizacijom i novim proizvodima od nafte i postala strateška sirovina bez koje svijet više ne može. Šta više, nafta i cijena nafte, počela je vremonom da utiče na države i odnose u svijetu. Tačnije rečeno, cijena nafte je postala ključni faktor u svetu sa bitnim utivajem na događaje kroz istoriju razvoja društva, ali su i događaji u svetu (monopoli i ratovi) imali povretni ključni uticaj na cenu nafte. Istorijski gledano kretanje cena nafte možemo podeliti u nekoliko faza: faze relativne stabilnosti i faze velikih kriza.

Takođe, možemo izdvojiti nekoliko karakterističnih perioda. Period prije drugog svjetskog rata u kome vlada relativna stabilnost cijena nafte i američka dominacija. Period poslije drugog svjetskog rata, vrijeme laganog slabljenja dominacije „sedam sestara“ i formiranja OPEC-a početkom 1960. godine. Kao i njegovog rasta naredne decenije. Zatim dolazi period naftnog embarga (izraelsko-arapski konflikt, 1973.) i dalji uticaj ratova, Iranska revolucija (1980. godine), Irak-Iran i drugi konflikti u svetu (zalivski rat 1990. godine itd.) koji su imali uticaj na ponudu nafte, kreirajući istoriju cijena nafte.

Ratovi i krize dižu cijene nafte: Primjera radi, istorija cijena nafte hronološkim prikazom pokazuje da je 1972. godine iznosila tri dolara po barelu, do kraja 1974. cena nafte se učetvorostučila do 12 dolara po barelu. Uzrok ovome je bio napad Sirije i Egipta na Izrael 1973. godine. U to vrijeme arapske zemlje su proizvodile oko pet miliona barela nafte dnevno. Nakon ove krize cijena nafte je bila relativno stabilna do kraja sedamdesetih godina prošlog veka. Već početkom 1980. godine, događaji u Iraku i Iranu su doneli novi talas poremećaja, usljed smanjenja proizvodnje, odnosno gubitka produkcije od oko 2,5 miliona barela dnevno.

Iranska revolucija je dovela do najveće cijene nafte u poslijeratnom periodu. Ukupan uticaj iranske revolucije i nešto kasnije iransko-iračkog rata rezultirao je više nego dupliranjem cijena nafte od 14 dolara po barelu 1978. godine na 35 dolara po barelu  1981. godine. Danas, tri i po decenije kasnije, Iran je tek dostigao oko dvije trećine naftne proizvodnje prije revolucije, a Irak i dalje proizvodi oko milion barela nafte manje nego neposredno prije početka rata 1980. godine, prenosi portal cenanafte.com

Kroz istoriju cena nafte jasno se uočava osjetljivost industrijalizovanih, prvenstveno zapadnih zemalja, na kretanje cijena nafte tako da je snabdijevanje naftom postalo izvor sukoba na globalnom nivou. Zavisnost zapadnih zemalja, ali i sve veće potrebe novih rastućih ekonomija (Kina, Indija), od cijena nafte i snabdevanja naftom, dovodi do sve veće potrebe za kontrolom nad ovim energentom. Sa druge strane, zemlje koje posjeduju naftu iskazuju želju da one diktiraju uslove, tako da imamo složenu geopolitičku situaciju koja prijeti novim mogućim sukobima, što smo mogli i naučiti iz činjenica koje nam, upravo govori, istorija cijena nafte.

Izvor: Portal Analitika

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *