Glavni izvršni direktor NLB banke Anton Ribnikar: Banka neće imati problem sa ograničenjem kamata

Zaključno sa oktobrom, NLM Montenegrobankaje zabilježila dobit od dva miliona eura po lokalnoj regulativi, odnosno 5,5 miliona eura po međunarodnim standardima, izjavio je glavni izvršni direktor banke Anton Ribnikar.

On je kazao da su zadovoljni rezultatom, jer se kreće u skladu sa očekivanjima i planovima.Posebno smo zadovoljni rezultatom prije rezervacija, gdje je postignuta stabilizacija mjesečne realizacije, uz kontrolisane troškove i bolje neto prihode od plana. Rezultat prije rezervacija je veći 20 odsto u odnosu na prošlogodišnji rezultat rekao je Ribnikar u razgovoru za Pobjedu. Ribnikar je banku preuzeo u julu 2011. godine, a mandat mu je istekao 30. juna ove godine. Ipak, ostaje do kraja godine, jer vlasnik još traži nasljednika.

Pobjeda: Kad ste došli, NLB Montenegrobanka je bila u teškoćama. Kako ste ih prevazišli?

Ribnikar: U banci je 2011. i 2012. godine bila velika koncentracija kredita, od kojih je bilo mnogo loših. Izloženost banke prema nekoliko komitenata je bila prevelika i zbog toga je bilo neophodno da se odmah ograniči kreditiranje, pa je banka prešla na konzervativnu kreditnu politiku i intenzivirala naplatu potraživanja. Zbog velike izloženosti prema pojedinim klijentima i porasta broja problematičnih plasmana bila je neophodna dokapitalizacija, koju je vlasnik NLB Ljubljana izvršila u 2012. i 2013. godini.

Urađen je program prestrukturiranje, gdje je ojačan poslovni dio banke koji se bavio problematičnim potraživanjima. Dio loših kredita je preseljen u posebnu firmu SPV CG koju je ustanovio vlasnik. Mnogo se uradilo na operacionalizaciji troškova, tako da se banka stabilizirala i u 2014. godini ostvarila dobit od 5,4 miliona eura. Program prestrukturiranje je urađen tako da omogućava dugoročno stabilno poslovanje banke.

Pobjeda: Kakavje sada tržišni položaj banke?

Ribnikar: Banka u Crnoj Gori može dobro da radi, jer ima dobru kapitalnu adekvatnost, likvidnost, vodeći položaj na tržištu, povjerenje komitenata i vraćen ugled u javnosti.

Orijentacija banke je poslovanje sa građanima i malim i srednjim preduzećima, gdje mislimo zadržati tržišni udio od 15 do 20 odsto, kao i sa velikim kompanijama, gdje održavamo tržišni udio između deset i 15 procenata. Veliki izazov za banku su veći projekti u Crnoj Gori koji će se raditi u infrastrukturi, turizmu i energetici. Gledano geografski, širićemo se u Podgorici i južnom dijelu, a zadržaćemo sadašnje kapacitete u sjevernom dijelu zemlje.

Pobjeda: Zašto su u Crnoj Gori i dalje visoke kamate na kredite?

Ribnikar: Bez obzira na prisutan trend smanjenja, aktivne kamatne stope su i dalje visoke kao posljedica još uvijek visokog nivoa pasivnih kamatnih stopa (takođe prisutan trend smanjenja), visokog sistemskog rizika kreditiranja, odnosno niske sistemske zaštite povjerilaca, kao i troškovne neefikasnosti bankarskog sektora. Dakle, glavni razlog jeste kreditni rizik sa rizikom samog tržišta, uključujući i pravni okvir sistema u kojem se posluje.

Pobjeda: Da li je za Vašu banku prihvatljivo najavljeno ograničenje kamata i kako je došlo do toga da nominalna kamatna stopa pada, a efektivna raste?

Ribnikar: Banka neće imati problem sa ograničenjem kamata, s obzirom da su najavljeni limiti značajno iznad naših važećih kamatnih stopa. NLB banka je lider na tržištu po pitanju najnižih kamatnih stopa. Kada pričamo o ostalim troškovima kreditiranja, koji utiču na nivo efektivne kamatne stope, tokom tekuće godine u banci su ti troškovi smanjeni, odnosno svedeni na nulu, kada su u pitanju stambeni krediti, uz besplatnu procjenu nepokretnosti! Na agregatna kretanja efektivne stope od značajnog uticaja mogu biti i jednokratne naknade i transakcije, kao i restruktuirani krediti.

Četiri puta više banaka od ostatka eks JU

Pobjeda: Kako komentarišete da na tržištu od 620 hiljada stanovnika posluje 14 banaka i da se najavljuje ulazak još jedne?

Ribnikar: Može se konstatovati prevelik broj banaka na relativno malom tržištu. Ako uporedimo tržište Crne Gore sa tržištem ostalih zemalja na prostoru bivše Jugoslavije, dolazimo do zaključka da je u Crnoj Gori četiri puta više banaka sa aspekta broja stanovnika u poređenju sa zemljama eks-Jugoslavije. Dugoročno posmatrano, realno je očekivati trend konsolidacije u bankarskom sektoru i smanjenje broja banaka, s obzirom na veličinu crnogorske ekonomije.

Check Also

Hrvatske banke očekuju veliko slivanje novca na tekuće i žiro račune krajem godine

Ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem juna su iznosili 383,3 milijarde kuna (51,1 milijardu eura), …

Leave a Reply

Your email address will not be published.