Ulazak europske međubankarske kamate euribor u minus, odnosno na istoriski najniži nivo otkad postoji euro, za sve korisnike kredita u eurima signal je da će im rate biti niže, a za državu znači mogućnost jeftinijeg zaduživanja, izjavio je profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić.
Grubišić je Tanjugu rekao da je euribor prvi put na istorijskom minimumu, u smislu da je ušao u negativnu zonu, što nije bio slučaj od uvođenja eura kao valute, a prethodno je viđeno samo u slučaju libora – međubankarske kamate vezane za franak.
Za sve korisnike kredita indeksiranih eurima, a njih je najviše na domaćem tržištu, to je signal da će im mjesečna rata biti nešto niža, poručuje Grubišić.
“Sa svakim padom euribora rata će postepeno padati. Međutim, to se neće dogoditi baš u ovom trenutku, već onda kada je to navedeno u svakom pojedinačnom ugovoru”, rekao je Grubišić.
On je podsjetio da neke banke rade usklađivanje sa tom međubankrarskom kamatnom stopom dva puta godišnje, neke četiri puta…
“Zavisno od toga kakav ko ima ugovor, i da li je kredit vezan za tromjesečni ili recimo šestomjesečni euribor, rata će se usklađivati s njegovim kretanjem, ali zavisno od datuma usklađivanja koji je svima precizno naveden u ugovoru”, objašnjava Grubišić.
Isto važi, dodaje, za privatne korisnike koji imaju takve ugovore, ali i za državu, koja sada dobija mogućnost da emituje euroobveznice i da refinansira dug nešto povoljnije – u eurima.
“Ovo je prilika da se refinansira dug da ne bude samo u dolarima i da se smanji valutni rizik po tom osnovu, jer smo mi kao tržište prevashodno vezani za euro. Pokazalo se da je zaduživanje u trećim valutama, kao što je dolar rizičnije jer podrazumijeva dvostruki valutni rizik”, objašnjava Grubišić.
Prema njegovim riječima, kretanje eura prema dinaru je s jedne strane rizik jer država i građani zarađuju u dinarima. S druge strane, postoji i opasnost od gubitka usljed nepovoljnog kretanja treće valute, odnosno odnosa dolara ili franka prema euru.
“Zato bismo sada mogli da izađemo direktno sa euroobveznicama nominovanim u eurima, umjesto u dolarima kao što je bio slučaj do sada. Ovo je upravo prilika da se izbjegne taj dvostuki rizik”, rekao je on.
Grubišić objašnjava da taj trend ukazuje da su deflacione tendencije u europskoj uniji veoma jake, da ne dolazi do očekivanog oporavka, pa je sve ovo dio paketa mera koje preduzima evropska centralna banka (ECB) kako bi podstakla investiranje.
“To je isto slučaj i sa kvantitativnim olakšavanjem gdje se svakog mjeseca ubrizgava u sistem 60 miliona eura, zatim obaranjem referentne kamatne stope na nivo blizu nule, a sada po prvi put i ulaskom euribora u negativnu zonu. Po prvi put je probijena ta magična linija”, ukazuje on.
To, kako je rekao, znači da očekivane stope privrednog rasta u eurozoni još nisu na očekivanom nivou, da postoje deflatorne tendencije, pa ECB i danas daje signale da se vodi više relaksirana monerarna politika, što je sve, zaključuje, “spektar mera ekspanzivne monetarne politike”.
Inače, šestomjesečni euribor, međubankarska kamatna stopa u eurozoni, ušla je u negativnu teritoriju i na dan 10. novembra, je iznosila minus 0,004 odsto, prema portalu euribor-rates.eu.
Prema istom portalu, 12. novembra je euribor pao na minus 0,006 odsto, dok se kod tromjesečnog Euribora to dogodilo još proljetos.
Izvor: Kamatica
