Preporuke Evropske komisije: Smanjiti javni dug, riješiti nelikvidne kredite…

Crnogorska ekonomija je u ovoj godini ubrzala, podržana investicijama posebno u sektoru saobraćaja, energetike i turizma, nakon blagog usporavanja u prošloj, ocijenjeno je u Izvještaju Evropske komisije EK o napretku Crne Gore.

U izvještaju, koji je EK usvojila danas, navodi se da će izgradnja prioritetne dionice autoputa Bar-Boljari, zajedno sa ostalim investicijama iz nekoliko sektora, podržati ekonomski rast.

“Iako podržava ekonomski rast, taj projekat će takođe podrazumijevati značajne fiskalne rizike”, rekli su iz EK.

Ekonomija se u 2013. godini, kako su dodali, oporavila od recesije s duplim dnom iz 2009. i 2012. godine.

“Nakon blagog usporavanja ekonomije u prošloj godini, ekonomski rast ponovo dobija zamah, podržan investicijama”, rekli su iz EK.

Iz EK su dodali da su potrošnja i domaće investicije i dalje prigušeni, zbog skučenih kreditnih uslova banaka, visoke nezaposlenosti i niskih zarada.

Prema ekonomskim kriterijumima, kako je navedeno u izvještaju, određeni napredak je napravljen u ostvarivanju fiskalne konsolidacije i unaprijeđenju poslovnog ambijenta.

“I pored toga izazovi po makroekonomsku stabilnost i dalje su prisutni”, ocijenili su iz EK i dodali da troškovi izgradnje autoputa rizikuju izazove po fiskalnu održivost.

Smanjiti javni dug

Iz EK su saopštili da Crna Gora treba da uloži napore da smanji javni dug.

“Banke su suočene sa i dalje visokim nivoom nekvalitetnih kredita, čija je stopa, u julu ove godine, ostala visoka na 16,4 odsto ukupnih kredita”, kazali su iz EK.

Uprkos neznatnim poboljšanjima, kako su dodali, stanje na tržištu rada ostaje nezadovoljavajuće sa i dalje visokom stopom nezaposlenosti od 18 odsto.

“Reforme su i dalje potrebne kako bi ojačale infrastrukturu države, ljudski kapital i osigurale predvidljivi i održivi regulatorni okvir”, smatraju u EK.

Iz EK su ocijenili da Crna Gora treba da sprovede reforme kada su u pitanju javne finansije i da unaprijedi pravne propise.

“Transparentnost budžeta takođe treba da bude dodatno unaprijeđena. Nije evidentirana transparentnost u vezi toga kako su različite institucije trošile budžet”, dodali su iz EK.

Riješiti pitanje nelikvidnih kredita

U izvještaju se navodi da bi Crna Gora, u cilju očuvanja dugoročnog rasta, trebalo da usmjeri pažnju na fiskalnu disciplinu i smanjenje javnog duga, kao i na unaprijeđenje održivosti javnih finansija.

“Takođe, treba i da se obrati pažnja na rješavanje nekvalitetnih kredita”, poručili su iz EK.

Crna Gora, kako su dodali, treba i da izmjenama radnog zakonodavstva uvede dodatne fleksibilnosti i bolje aktivne politike na tžrištu rada, kao i da dodatno poboljša poslovni ambijent.

Ekonomska kriza, kako su naveli iz EK, stvorila je značajan teret za javne finansije kroz smanjenje prihoda i rast obaveznih troškova.

Niska konkurentnost

Kada je u pitanju privatizacioni proces, iz EK su ocijenili da je on prilično unaprijeđen.

“Crnogorska ekonomija sad druge strane, pati od niske konkurentnosti, posebno industrijskih i poljoprivednih proizvoda”, poručili su iz EK.

Crna Gora je, kako se navodi u izvještaju, umjereno spremna za slobodno kretanja robe, pri čemu je dobar napredak napravljen posebno u strateškom i legislativnom okviru.

„U narednoj godini Crna Gora bi trebalo da posebno osnaži kapacitete i poveća sredstva koja se dodjeljuju relevantnim horizontalnim organima, kao i da implementira plan za zakonodavno usklađivanje u vezi sa slobodnim kretanjem robe“, navodi se u Izvještaju.

Pripreme u poglavlju Sloboda kretanja radnika su, kako se navodi, još u ranoj fazi, pri čemu nije napravljen napredak u toj oblasti.

„Novi Zakon o strancima, koji je usvojen u decembru, nameće dodatna ograničenja za zapošljavanje stranaca u Crnoj Gori i mora da se izjednači sa acquis-em. Njegova implementacija je stavljena na čekanje zbog administrativnih ograničenja“, podsjetili su iz EK.

Kada je riječ o poglavlju Pravo na osnivanje preduzeća i sloboda pružanja usluga, Crna Gora je umjereno spremna, a određeni napredak je napravljen u tim oblastima.

„Crna Gora bi u narednoj godini trebalo da nastavi pripreme na usklađivanju zakonodavstva na uzajamnom priznavanju profesionalnih kvalifikacija sa acquis-em i da ga uskladi sa Direktivom o uslugama. Elektronska registracija kompanija nije još u potpunosti dostupna i nije proširena na sve regionalne poreske jedinice“, navodi se u Izvještaju.

Javne nabavke posebno podložne korupciji

Kada je riječ o poglavlju Javne nabavke, Crna Gora je umjereno spremna, a to je oblast koja je, kako navode iz EK, posebno podložna korupciji.

„Dobar napredak je ostvaren usvajanjem amandmana na Zakon o javnim nabavkama krajem prošle godine. Međutim, više posla je potrebno kako bi se spriječila korupcija tokom procesa nabavki. Crna Gora u narednoj godini treba da počne da implementira novu strategiju kako bi razvila sistem javnih nabavki u cilju efektnog, efikasnog i transparentnog rada“, precizirali su iz EK.

Crna Gora, kako se dodaje, dobro napreduje u oblasti intelektualne svojine, pri čemu u narednom periodu treba da dalje jača koordinaciju svih organa koji se bave pravima intelektualne svojine kroz formalnu saradnju i efektivno jačanje mehanizama.

„Crna Gora je umjereno spremna kada je riječ o poglavlju Konkurencija, gdje je ostvaren određeni napredak. Državna pomoć ostaje pitanje koje zabrinjava, posebno kompatibilnost novog zakonodavstva i pomoć velikim investicionim projektima kao što je Kombinat aluminijuma (KAP)“, kazali su iz EK.

Crna Gora, kako su poručili, treba da dovrši usaglašavanje Zakona o kontroli državne pomoći sa aquis-em i da osigura operativnu nezavisnost organa koji se time bave.

„Crna Gora u oblasti Poljoprivreda i ruralni razvoj ima određeni nivo pripreme, gdje je ostvarila dobar napredak. U narednoj godini bi trebalo da implementira akcioni plan za acquis usklađivanje u toj oblasti. Kada je riječ o poglavlju Ribarstvo, pripreme su u ranoj fazi, pri čemu je u toj oblasti ostvaren dobar napredak“, navodi se u izvještaju.

Crna Gora je, kako se dodaje, umjereno spremna kada je riječ o poglavlju Energetika, gdje je ostvaren određeni napredak, uključujući pripreme za usklađivanje zakonodavstva sa Trećim energetskim paketom, obnovljive izvore i energetsku efikasnost.

„U narednoj godini Crna Gora bi trebalo da usvoji novi zakon o energetici, završi usklađivanje sa Trećim energetskim paketom i pređe na fazu implementacije“, smatraju u EK.

U izvještaju se podsjeća da nije došlo do razdvajanja Elektroprivrede (EPCG) i njene funkcionalne cjeline Distribucija i nije ostvaren napredak u razvoju tržišta gasa.

Crna Gora je umjereno pripremljena u poglavlju Porezi, gjde je ostvaren određeni napredak, pri čemu treba nastaviti jačanje administrativnih kapaciteta, posebno informaciono-tehnološku podršku za Poresku upravu (PU).

„Određeni nivo pripreme postignut je u oblasti Socijalna politika i zapošljavanje, a najveći napredak je ostvaren na zapošljavanju i socijalnom uključivanju. Treba još posla da bi se osiguralo usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom“, smatraju u EK.

Kritična stuacija sa tržištem rada

Glavna tema, kako se dodaje, ostaje kritična situacija sa tržištem rada.

Crna Gora bi u narednoj godini posebno trebalo da poveća aktivne mjere na zapošljavanju mladih ljudi, dugoročno nezaposlenih i ljudi iz ranjivih grupa, jača kapacitete organa koji se bave i implementiraju socijalne i reforme zapošljavanja, kao i da jača saradnju sa socijalnim partnerima i nevladinim organizacijama.

„Crna Gora je u oblasti Preduzetništvo i industrijska politika umjereno pripremljena gdje je ostvaren određeni napredak. Međutim, nedostatak administrativnih kapaciteta, nastavlja da ometa efikasnost instrumenata u tim oblastima“, smatraju u EK.

Crna Gora, kako su zaključili iz EK, treba posebno da usvoji i počne implementaciju politike industrijske konkurentnosti i jača nefinansijski i finansijski javni sektor podrške za mala i srednja preduzeća i učvrsti administrativne kapacitete.

Izvor: CdM

Check Also

Apsurdne prognoze o skoku cijene nafte na 150 dolara do 2025. godine

Prognoze američkih eksperata da bi cijena nafte mogla skočiti i na 150 dolara za barel …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *