Centralna banka, umjesto da sprovodi Zakon o konverziji kredita u švajcarskim francima (CHF) u eure, ona ga tumači i time nanosi štetu građanima koji su uzeli kredite u CHF kod Hypo Alpe Adria banke (HAAB), rekao je Dnevnim novinama predstavnik klijenata Dragan Senić.Banka i Zakon
Prema riječima Senića, Centralna banka nema pravo da tumači zakon te se postavlja pitanje zašto onda to radi.
“Ona na to nema ni zakonsko pravo jer nije ni zakonodavac, a nije ni sud. Osnovno je pitanje zašto to radi. Ranije su u CBCG govoril da nemaju zakonsko pravo da se miješaju u odnos klijent-banka, a sada nakon usvajanja zakona oni se miješaju svojim tumačenjem, za šta, ponavljam, nemaju zakonski osnov”, objasnio je Senić.
Iako je za 683 građanina novi zakon predstavljao spas, on se i dalje ne primjenjuje adekvatno. Nove ugovore sa Hypo Alpe Adria bankom odbila je da potpiše većina klijenata jer u aneksu ugovora tvrde da je zakon neustavan, te da ukoliko dođe do poništenja zakona, klijent mora da im između ostalog vrati sve beneficije stečene po ovom osnovu.
“Zakon je jasan i odnosi se na sve klijente. Citiraću član 1 Zakona: Ovim zakonom obuhvaćeni su svi krediti koje su komercijalne banke odobrile klijentima u stranoj valuti švajcarski franak, uključujući i one koje su banke jednostrano raskinule zbog nemogućnosti plaćanja od strane klijenata. Osnov za konverziju kredita predstavlja iznos koji je klijent dobio u banci u trenutku zaključenja ugovora”, saopštio je Senić.
Tvrdnju HAAB da je zakon neustavan Senić ocjenjuje kao neutemeljenu.
“Jednostavno, zašto bi predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić i predsjednik države Filip Vujanović, kao i 85 odsto poslanika podržali ovaj zakon ako je neustavan. Isto tako, postavlja se logično pitanje zašto nešto što je u matičnoj državi banke (Austrija) vrhovni sud odbacio može da se primijeni kod nas. Austrija je još 2008. zabranila kredite u CHF fizičkim osobama koje ne primaju prihode u toj valuti. Ranije je i Narodna banka Srbije upozoravala na rizike zaduživanja u CHF, kao i MMF” istakao je Senić.
Odgovornost za kredite
Veliku odgovornost za probleme sa kreditima u CHF, kako tvrdi Senić, ima Centralna banka Crne Gore.
“Staro rukovodstvo CBCG ima veliku odgovornost što je dozvolilo da dobijemo pokvareni proizvod i sadašnje jer nije zaštitilo svoje građane. A šta je banka uradila sa kreditima, da li ih je prebacila iz jednog džepa u drugi ili prodala to se nas klijenata ne tiče”, kazao je Senić.
Na stranu klijenata stao je i bankarski ombudsman Halil Kalač, koji je konstatovao da klijenti nijesu razumjeli ovu vrstu bankarskog proizvoda, nijesu informisani o visokom riziku i dovedeni su zabludu.
“Kao posljedica toga nastao je visok obračun valutnih rizika i kamata, što je dovelo do uvećanja duga, tako da i poslije višegodišnjeg izmirenja obaveza, duguju više nego kada su regulisali kredit”, rekao je Kalač.
Postoje određeni problemi
Hrvatski parlament jasno Senić je nedavno saopštio da franci nikada nijesu ni ušli u tu državu, već euri. Konkretan odgovor na pitanje da li su franci ušli u Crnu Goru ili euri, Dnevne novine od CBCG nijesu dobili.
Iz Centralne banke ponovili su da postupak nadzora podrazumijeva posrednu ili neposrednu kontrolu banke, sačinjavanje odgovarajućeg izvještaja o kontroli, u kojem će biti sadržane eventualne nepravilnosti u radu banke, davanje primjedbi od strane banke na izvještaj, zauzimanje stavova Centralne banke po tim primjedbama i nakon toga se stiču uslovi da se prema banci preduzmu eventualne mjere u okviru ovlašćenja CBCG.
“U postupku primjene Zakona pojavili su se značajni problemi, a kao posebno sporno i aktuelno otvorilo se pitanje da li su Zakonom o konverziji obuhvaćena i potraživanja po osnovu kredita koja je banka ustupila drugim licima. Ustupanjem potraživanja drugom licu, u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima, prestaju sva prava i obaveze ustupioca potraživanja i prelaze na lice kome je potraživanje ustupljeno. U konkretnom slučaju, po podacima kojima raspolaže CBCG, između privrednih društava kojima su ustupljena potraživanja i banke ne postoji svojinska i upravljačka povezanost, već se radi o privrednim društvima koja su samostalni subjekti i čiji je status uređen sistemskim zakonima. Ističemo i to da u odnosu na ova društva Centralna banka nema nikakva supervizorska ovlašćenja”, tvrde u CBCG.
Pristali na veću kamatu
Shodno zakonu, klijenti su pristali na zaračunatu fiksnu kamata od 8,2 odsto na godišnjem nivou iako je kamata u vrijeme potpisivanja kredita bila znatno manja.
U Crnoj Gori kredite u francima odobravala je samo Hipo Alpe Adrija banka, a radi se o ukupno 683 kredita. Nakon naglog skoka franka za oko 80 odsto u odnosu na euro, klijenti koji su podigli stambene kredite našli su se u nezavidnoj situaciji zbog enormnog uvećanja rate, zbog čega su i pokrenuli zajedničku tužbu protiv te banke.
Izvor: Dnevne novine
Zar je moguce da ce CB CG svoj kvalitetan status nezavisnog regulatora staviti u sluzbu banke, od koje austrijska drzava jedva ceka da se otarasi, a koja je samo pravila gubitak u svih desetak godina poslovanja na CG trzistu. Izgleda da su penzioneri od sefova u CB CG tako unistiti ukupan kredibilitet koji se tesko stvara od institucije politicki regrutovane da cuti i eto ponesto provjeri u kontrolama bez konkretnog rzultata?
I zasto CB CG cuti o sadrzini anex-a koji je banka ponudila klijentima koji konvertuju u skladu s zakonom kredite u EUR? U pitanju je kompletno nezakonsko stivo, koje otkriva svakom recenicom nelegalnost stava izvrsnih direktora banke.