Njemačka posle Luksemburga najpogodnija članica EU za pranje novca

Njemački tajni finansijski sektor odmah je iza luksemburškog po ranjivosti na pranje novca, objavjleno je u analizi objavljenoj godinu dana nakon afere Luxleaks. Analizu je objavila Evropska mreža za zaduženost i razvoj (Eurodad) koju čini 48 evropskih nevladinih organizacija.

Većina od 15 članica Evropske unije koje su analizirali u studiji neuspješno se nosi s izbjegavanjem i utajom poreza, nude “široke mogućnosti” skrivanja novca multinacionalkama i pojedincima, stoji u dokumentu.

Luxleaks upozorio na 22 članice

“Među zemljama koje najviše zabrinjavaju su Luksemburg i Njemačka koje nude različite opcije za prikrivanje vlasništva i pranje novca”.  Luxleaks, izvještaj Konzorcijuma istraživačkih novinara objavljen 5. novembra 2014. pod naslovom “50 Nijansi utaje poreza”, otrkio je koliko je poreza Luksemburg opraštao multinacionalnim kompanijam dok je današnji šef Evropske komisije Jean-Claude Juncker bio premijer i ministar finansija. Kritična situacija utvrđena je u 22 članice Evropske unije. “Posebni ugovori o porezu u kojima je stopa spuštana i do 1 posto postali su rutinskin način izbjegavanja plaćanja poreza”, objavljeno je u izvještaju.

Eurodad je sada provjeravao samo jedan parametar, sporazume o avansnom plaćanju poreza i ustanovi da ih je Luksemburg od kraja 2013 imao 119, Velika Britanija 73 a Njemačka 21, dva više od prosjeka EU. U oktobru su se članice EU dogovorile o automatskoj razmjeni poreskih rješenja i novi će režim stupiti na snagu u januaru 2017. Sve su zemlje nazadovale, čak i Francuska koja je nekad tražila da se podaci o porezima multiancionalki otvore za javnost

Njemačka pod lupom

Među zemljama koje se izdvajaju kao dobar primjer su Danska i Slovenija koje su uvele javne registre vlasništva nad kompanijama. Francuska i Italija to su odbile da učinite a Velika Britanija ih je najavila ali neće se odnositi na fondacije.

Njemačka se našla pod lupom još kad je odbila da uvede centralne registre povlaštenih vlasnika i otvori ih javnosti, tvrdi Eurodad. Nedavni bankarski skandali u Njemačkoj podsjetili su na ulogu finansijskog sektora u skrivanju stvarnih vlasnika kompanija i olakšavanju pranja novca. U februaru ove godine policija je pretresla Commerzbank, drugu najveću njemačku banku, u sklopu istrage o pomaganju klijentima da izbjegnu porez kroz transfere novca preko Luksemburga.

Novi zakoni po uzoru na plan OECD-a

U toku su istrage o još najmanje tri druge banke. Jedna se s pravosuđem navodno nagodila na 22 miliona eura kazne u istrazi o osnivanju kompanija paravana u koje se u Luksemburgu skrivao novac. Hypovereinbank je u julu 2015. platio 20 miliona eura i pristao sarađivati s poreznicima u istrazi o mreži banaka koje su učestvovale u utajama i pravnju novca, u kojoj je bila i Deutsche Bank. Navodno su pomagale klijentima da nabave višestruke potvrde o jednokratnim uplatama poreza u dioničkim transakcijama. Organizacija za evropsku saradnju i razvitak (OECD) je 5. ktobra objavio svoj plan borbe protiv multinacionalki koje izbjegavaju plaćanje poreza koristeći razlike u poreskim sistemima različitih zemalja.

Nevladine organizacije taj su plan kritikovale kao nedovoljno ambiciozan, posebno u transparentnosti sistema pojedinih država i pitanju poreza na prihode od intelektualnog vlasništva koje kompanije često koriste za smanjenje iznosa poreza iznošenjem novca u inostranstvo, koje su izostavljene iz konačne verzije. Evropska komisija će početkom 2016. predložiti paket zakona temeljen na OECD-ovu planu.

Telegram

Check Also

Mješoviti rezultati na azijskim berzama

Azijski indeksi imali su u petak mješovite rezultate, jer su dionice Adani Enterprisesa pale i …

Leave a Reply

Your email address will not be published.