Od početka godine u stečaj otišlo 396 preduzeća

Od početka godine u 396 preduzeća otvoren je stečajni postupak odlukama Privrednog suda Crne Gore, navedeno je u odgovorima na pitanja „Dana”, koji su objavljeni na sajtu tog suda, a nijesu upućeni novinaru koji je postavio pitanja.

Samo u septembru u stečaj je otišlo čak 37 preduzeća, a tokom oktobra u isto toliko preduzeća uveden je stečaj odlukama sudija Privrednog suda.Iz Privrednog suda, na čijem je čelu Blažo Jovanić, tvrde da nemaju podatak o gome koliki je dug preduzeća koja su za 10 mjeseci ove godine otišla u stečaj.

-Privredni sud ne vodi evidenciju o visini duga, odnosno potraživanja zbog kojeg je podnijet predlog za otvaranje stečajnog postupka, već u skladu sa čl. 12 Zakona o stečaju utvrđuje da li su ispunjeni stečajni razlozi za otvaranje stečajnog postupka naveli su iz Privrednog suda.

Nezavisni poslanik i član Demokratske Crne Gore Velizar Kaluđerović smatra da se radi o veoma zabrinjavajućim podacima.

-Ti podaci, na jednoj strani, govore o izuzetno lošem stanju u oblasti crnogorske ekonomije i o ogromnim problemom sa kojim se ona suočava, pri čemu prvenstveno mislim na nelikvidnost, a na drugoj strani, kada se u obzir uzme broj otvorenih stečajnih postupaka, kao i kada se analizira dužina trajanja stečajnih postupaka u prethodim godinama, kao i prodaja imovine stečajnih dužnika u stečajnom postupku, puno je razloga da govorimo da, uz ostale mafije, nažalost postoji i stečajna mafija rekao je Kaluđerović.

Za njega je očigledno da su se neki subjekti u Crnoj Gori uz blagoslov izvršne vlasti specijalizovali za to da na najlakši način dođu do ogromne i vrijedne imovine preduzeća, i to po cijenama višestruko nižim od stvarne vrijednosti.

-To su stvari koje zabrinjavaju. Pipci kriminalne hobotnice su i te kako vezani za stečajne postupke ukazao je Kaluđerović.

Za njega je sumnjivo i to što su u znatnom broju preduzeća u kojima je uveden stečaj od početka godine zahtjev za pokreganje tog postupka podnijeli vlasnici.

-Imamo situaciju da se u nekim kolektivima ne zahtijeva i ne otvara stečajni postupak iako su u višegodišnjoj neprekidnoj blokadi, dok se na drugoj strani pojavljuju čak i neki subjekgi u većinskom državnom vlasništvu koji traže uvođenje stečaja, a ima i slučajeva gdje sami vlasnici traže da se u njihovom preduzeću uvede stečaj. To su stvari za analizu koje, u najmanju ruku, izazivaju ozbiljnu sumnju da tu nijesu čista posla zaključio je Kaluđerović.

Izvor: Dan

Check Also

EBRD želi da postane većinski zelena banka

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) planira u idućih pet godina da usmjeri više …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *