Teška vremena za evropske banke, slijede gubici i otkazi

Dodajte komentar

Evropske bankare očekuje teška jesen, a muke po poslovanju mogle bi potrajati i znatno duže od tog godišnjeg doba. Stranputicu je među prvima ovih dana najavila najmoćnija banka najjače evropske ekonomije Deutsche Bank priznavši da će rezultati za treći kvartal objelodaniti minus od 6,2 milijarde eura.

 

Rekordni gubitak izgrađen je od dvije osnovne stavke – troškova pravnih sporova za koje banka samo u ovom razdoblju mora rezervirati 1,2 milijarde eura, te visokih regulatornih zahtjeva o kapitalu i aktualnih očekivanja vezanih za prodaju Postbanka.

I Credit Suisse je na klizavom terenu. Stroga pravila o kapitalizovanosti koje nameću švajcarski regulatori, prisiljavaju je da pribavi dodatan novac što će, uz već najavljenu reorganizaciju poslovanja, najvjerojatnije značiti i novi krug prodaje dionica u želji da osiguraju od šest do osam milijardi itekako potrebnih eura.

Britanski Standard Chartered na sličnim je mukama. Rezultati stres testa Bank of Englanda koji će biti objavljeni u decembru, piše u analizi The Wall Street Journala, mogli bi dokazati da Standardu opasno manjka kapitala, a već se zna da će otkaz dobiti od 1000 do 4000 ljudi na menadžerskim pozicijama.

Sve ove bankarske muke samo su vrh ledenog brijega, primjera tmurnih trendova ima još, a svi su rezultat “toksične kombinacije” rekordno niskih kamatnih stopa kojima centralne banke pribjegavaju u želji za jačim ekonomskim oporavkom, te sve rigoroznijih regulatornih pravila koja kreditore pripremaju za što bezbolnije preživljavanje u slučaju novih finansijskih slomova nalik onome iz crne 2008.

Računica je jasna, viši kapitalni zahtjevi nužni su kako bi banke lakše prebrodile eventualne nove krize, no zbog njih će bilansi itekako patiti i nekadašnje nivoe dobiti biće gotovo nemoguće dostići. U takvim uslovima pojavljuju se i inicijative, poput one iz Barclaysa i SocGena, koje zazivaju kreiranje evropske megabanke koja bi trebalo da posluži kao ravnopravni rival velikim kreditorima SAD-a i tako garantovati bolja vremena za bankarski sektor Starog kontinenta.

Izvor: Poslovni dnevnik

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *