Zbog Zakona o zaštiti depozita porašće kamate

Nedavno usvojena izmjena Zakona o zaštiti depozita kojom se stvaraju pretpostavke da se bankama drastično povećaju nameti u narednoj godini za posledicu će imati sigurno i povećanje kamatnih stopa, kazao je „Danu” glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović, bivši predsjednik Udruženja banaka.Izmjenama zakona, koje je predložio SNP, predviđeno je da Fond za zaštitu depozita plaća porez na dobit od devet odsto, odnosno oko 900 hiljada eura godišnje i da se izdvajanja banaka u Fond povećaju sa 0,5 na 0,8 odsto.

– Imam osjećaj da se vrtimo u krug, da se deklarativno zalažemo za smanjenje kamatnih stopa, a da se pritom donose mjere koje to dezavuišu. Smatram da je predlagačima novih mjera uvijek bolje da konsultuju Udruženje banaka i da zajednički probamo da dođemo do optimalnog rješenja, rekao je on.

Zaimović je podsjetio da se dugo polemiše da li i na koji način treba limitirati kamate.

Iskustvo iz prethodnog perioda pokazuje da takve mjere ne daju rezultate. Analize koje je radila Finance and Markets Global Practice Group takođe pokazuju da u većini slučajeva takva ograničenja neće smanjiti kamate. Prema njihovom tumačenju te mjere mogu biti popularne, ali neefikasne, a čak se teorijski može desiti, mada to ne očekujem, da prosječne kamate porastu iakon sprovođenja ograničenja. Udruženje banaka je više puta ukazivalo na kompleksnost problema kamatnih stopa i potrebu da se čitavim setom mjera pokuša stvoriti ambijent u kome će se kamate smanjivati. Potrebno je sinhronizovano djelovanje svih aktera na finansijskom tržištu, kako bismo došli do rezultata koji je prihvatljiv za sve. Stvaranje ambijenta nesigurnosti u poslovanju banaka će sigurno uticati i na znatno sporiji pad kamatnih stopa od onih koje želimo, naveo je Zaimović.

Upitan da li su kamate koje je predložila Centralna banka prihvatljive za banke, Zaimović pretpostavlja da će, pošto se radi o limitiranju ekstremno visokih kamata, banke tangirati samo kod određenih proizvoda (kreditne kartice ili minusi po tekućim računima), što neće imati puno efekata na njihovo tekuće poslovanje.

– Više problema očekujem u sprovođenju tih propisa kod mikrofinansijskih institucija, jer je njihova pozicija na tržištu bitno drugačija od banaka. Smatram da ih je trebalo tretirati na drugačiji način od banaka i da ih nije trebalo ograničavati i vezivati za prosječne stope u bankarskom sektoru. Kao posledicu možemo očekivati smanjenje njihove aktivnosti ili čak gašenje nekih od njih – rekao je on.

Komentarišući trenutni nivo loših kredita čiji je udio u ukupnim, na kraju juna iznosio 372 miliona eura, odnosno 15,6 odsto, Zaimović je kazao da u tom dijelu nema značajnijih pomjeranja.

– I dalje je učešće loših kredita veoma značajno u ukupnim kreditima, banke se trude da taj nivo smanje, ali to ide dosta sporo. Žao mi je što napori uloženi u donošenje Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju još uvijek nijesu dali rezultate. Prema informacijama kojima raspolažem čini mi se da ne možemo očekivati uskoro neke posebne efekte od toga, rekao je on.

Upitan da prokomentariše odnos kamata na kredite i depozite, Zaimović je naglasio da treba uporediti rok na koji su krediti odobreni i depoziti položeni, da bi se te dvije kategorije mogle adekvatno porediti.

– Konstantna je težnja banaka da prikupe depozite koji su oročeni na relativno duži vremenski rok, ali je najčešći slučaj je da klijenti deponuju sredstva do 12 mjeseci.

Neto dobit 1,7 miliona

Neto dobit Hipotekarne banke u prvoj polovini godine iznosila je 1,71 milion eura.

– Hipotekarna banka trenutno ima bilansne sume preko 380 miliona eura, što je porast za preko 35 odsto u odnosu na kraj prošle godine i time ostvarujemo najveći porast bilansne sume u odnosu na banke u sistemu. Ovo je, pored ostaloga, rezultat rasta kredita za 30 odsto i depozita za 28 odsto u odnosu na kraj 2014, rekao je Zaimović i istakao da će ta banka i u budućnosti obezbjeđivati adekvatne kredite i atraktivne proizvode za privredu. On je podsjetio da su nedavno lansirali novu relaks karticu, kojom se može plaćati na rate na svim POS terminalima u Crnoj Gori i svijetu bez kamate, kao i da imaju najbolji kredit za penzionere na tržištu uz besplatno životno osiguranje, a banka se bavi i prodajom svih vrsta osiguranja.

Kratka ročnost depozita je, pored značajne likvidnosti banaka, uzrok da procenat smanjenja kamata na depozite ne može u istoj mjeri korelirati sa procentom smanjenja stopa na kredite, koji se obično traže na rokove koji su značajno duži od 12 mjeseci, rekao je on.

Prosječna kamata na nove kredite 9,18 odsto

Zaimović je kazao da su prosječne efektivne kamatne stope na kredite u Hipotekarnoj banci u konstantnom padu, a na kraju juna aktuelna prosječna ponderisana stopa na ukupni kreditni portfolio iznosi 9,71 odsto na godišnjem nivou.

Prosječna ponderisana EKS na novoodobrene kredite građanima i privredi u prvoj polovini godine iznosi 9,18 odsto na godišnjem nivou, dok je u poslednjem kvartalu prethodne iznosila 9,57 odsto. Prosječne ponderisane kamatne stope na ukupni kreditni portfolio i aktuelne kamatne stope po kojima odobravamo nove kredite građanima i privredi su značajno niže od predloženih limita CBCG, tako da ne očekujemo bilo kakav negativni uticaj zbog ove mjere, rekao je on.

Dan

Check Also

U Sloveniji limit za plaćanja beskontaktnim karticama podignut na 25 eura

U Sloveniji se od 18. oktobra ograničenje jednokratnog plaćanja beskontaktnim karticama Maestro, Mastercard i Visa …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *