Šta se dešava sa berzom u SAD?

Dodajte komentar

Prošla nedelja je za američke akcije bila najgora u posljednje četiri godine, piše u svojoj analizi Biznis insajder.

Iako se američko tržište uspješno opiralo grčkoj dužničkoj krizi, čini se da ga je teško pogodila prošlonedjeljna neočekivana devalvacija kineske nacionalne valute. No, ništa situacija ništa drugačija nije bila ni na velikim evropskim i azijskim tržištima koja su sva redom svoja poslovanja završavala u minusu.

O ozbiljnosti situacije dovoljno govore podaci da je, na primjer, berzanski indeks Dow, koji je juče pao za 500 poena, nije od novembra 2008. padao za više od 300. S&P 500 pao je za 5% premda od maja 2012. nije padao ispod 4 %, a više od 100 poena u pet dana nije gubio već duže od sedam godina. Vix, kategorija poznata i kao berzanski indeks straha, skočio je juče za 25 odsto i tako zabilježio svoj najveći skok ikada.

Problematičan prestanak rasta kineske ekonomije

Velik uticaj na stabilnost globalne ekonomije ima, naravno, razvoj kineskog tržišta, drugog najvećeg privrede na svijetu. Osim što je Kina prošle nedjelje devalvirala juan, njene vlasti ove nedjelje su obznanile da manufakturna prozvodnja dostigla svoj minimum što je trenutno uticalo na azijsko berzansko stanje.

Glavni indeks šangajske berze pao je za 4,3% . Hong Kong je, doduše, pao samo za 1.5%, ali samo zato što su mešetari Hang Seng prošle nedjelje odlučili da investiraju ovogodišnju cjelokupnu zaradu. Japanski Nikkei 225 nedelju je zatvorio sa Monus od 3%.

Loše se poslovalo i na evropskim berzama. Londonska, frankfurtska, pariska i milanska berza takođe su zabilježile padove od 3%, uprkos tome što je istraživanje pokazalo (minimalni) rast eurozone. No, isto je istraživanje ukazalo i na alarmantnu stagnaciju francuskog privrede, druge najveće evropske ekonomije.

Rekordni pad cine nafte

Cijena nafte prošle nedjelje je nakratko pala ispod psihološke granice od 40 dolara po barelu. Treba na umu zadržati činjenicu da je to 25% manja cijena od one koju je barem imao još početkom ove godine.

Stručnjaci se slažu da bi takav pad cijene nafte, odnosno pad potražnje za naftom i sličnim sirovinama mogao biti indikator da prestanak globalnog ekonomskog rasta. Dobra strana ovog pada je da će cijene računa za krajnje potrošače možda biti niže, ali to ujedno znači i da će velike naftne kompanije (koje su dosad bile najveći investitori) biti u minusu, što bi na kraju moglo generisati samo dodatne gubitke na tržištu dionicama.

Izvor: B92

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *