Centralna banka Kine

Šta promjena kineske monetarne politike znači za svijet?

Prošle nedjelje (11. avgusta) je kineska centralna banka (People’s Bank of China – PBOC) promijenila svoj kursni režim čime je dopušten veći uticaj tržišnih fluktuacija, a RMB je otad depresirao otprilike tri posto prema američkom dolaru.

Iako se ovakav iznenadni potez može činiti kao relativno manje značajan, tokom vremena takva nastojanja mogu dovesti do drastičnih promjena u određivanju RMB kursa. Kursni režim mogao bi postati upravljano fluktuirajući, odnosno tržišni kurs s povremenim intervencijama. Ipak, uz stalnu, ali postepenu, liberalizaciju kapitalnih tokova učinkovitost direktnih kursnih intervencija može potpuno nestati.

Mogući razlozi

Bez obzira na jasnu namjeru Kine za liberalizacijom kapitalnih tokova i internacionalizacijom RMB koja uključuje kontrolisanu liberalizaciju kapitalnog računa, ovakvi potezi iznenadili su neke tržišne učesnike zbog nedavne visoke volatilnosti tržišta dionica, ali i zbog često iluzornih obećanja o liberalizaciji. Koji je razlog takvog poteza? Možda je Kina ozbiljnije shvatila predloge MMF-a da će za uključivanje RMB u proračun specijalnih prava vučenja (SPV) biti potrebno uspostaviti kursni mehanizam koji je više tržišno orijentisan te da nije dovoljno samo RMB učiniti konvertibilnijom valutom. To u svakom slučaju povećava vjerovatnoću za uključivanje RMB u SPV ove godine.

Možda Kinu manje zabrinjava domaća i spoljnja nestabilnost nego što se to na prvi pogled čini. Još jedan moguć razlog je da su ekonomske mogućnosti Kine lošije nego što je kineska Vlada prethodno procjenjivala pa bi time deprecijacija RMB mogla pomoći u ostvarivanju ekonomskog rasta. Međutim, to može objasniti jednokratnu devaluaciju RMB, ali ne i nastojanja da se uspostavi kursni mehanizam koji se više zasniva na tržišnoj fluktuaciji. Rezultat ovakve odluke vjerovatno je kombinacija prethodno navedenih mogućih razloga.

Implikacije za svijet

Potencijalni značaj ovakvih događanja u Kini na svijet zavisi od kineskog globalnog ekonomskog uticaja. Prema podacima MMF-a i Svjetske banke za 2014. godinu Kina čini otprilike 15 posto svjetskog BDP-a, otprilike 10 posto globalnog izvoza roba i usluga (u USD) i otprilike devet posto globalnog uvoza roba i usluga te je veliki svjetski potrošač roba.

Kina uvozi preko pola ukupnog svjetskog izvoza etanola, željezne rude, pamuka i soje, a ima značajan udio i u uvozu drugih roba. Prema podacima MMF-a, međunarodne rezerve Kine iznose 3,65 bilijardi dolara što čini oko 30 posto ukupnih svjetskih rezervi. Prema procjenama Deutsche Banka Kina drži otprilike 12 posto ukupnog izdatog tržišnog duga SAD-a.

Procjena uticaja deprecijacije RMB na ostatak svijeta veoma je kompleksna jer postoje brojni kanali, uključujući direktne i indirektne uticaje trgovine robama i uslugama, uticaj na relativne cijene, volatilnost cijena mnogih ključnih roba itd. Kratkoročno gledano, usporavanje ekonomskog rasta u Kini (kratkoročan značajniji pozitivan uticaj deprecijacije vjerovatno će izostati) imaće uticaj na zemlje čije ekonomije ovise o izvozu roba. S tim u vezi moguć je dodatan pritisak na dalji pad cijena nafte zbog smanjenog rasta potražnje u Kini.

Dugoročno gledano, dalje deprecijacije RMB i liberalizacija kapitalnih tokova trebale bi da omoguće viši održiviji ekonomski rast Kine. Što se tiče SAD-a i Evrope, kratkoročno gledano (do kraja ove godine), deprecijacija RMB vjerovatno neće imati značajniji negativan uticaj na stope inflacije u SAD-u i Eurozoni. U srednjem roku uticaj na SAD mogao bi biti manji od uticaja na Eurozonu jer u SAD-u postoje održiviji fundamentalni faktori stope inflacije što je čini manje ranjivim na spoljnje šokove.

Uticaj na monetarnu politiku Feda

Komunikacija Feda vezano uz događanja u Kini u posljednje je vrijeme bila oskudna. Takođe, još uvijek nije prisutna jasna komunikacija vezana za pokazatelje na tržištu rada, inflaciju i vanjske rizike prema kojoj bi javnost mogla objektivno procijeniti približavanje ciljanim nivoima. Ipak, izvjesno je za očekivati da će Fed uzeti u obzir poteze PBOC-a uz uvažavanje mogućih rizika prelijevanja uslijed događaja u Kini. Bez obzira na to, ostaje značajna vjerovatnoća dizanja fed funds stope Feda na sjednici u septembru .

Ukoliko Fed odgodi dizanje fed funds stope, glavni razlog za to će vjerovatno više biti nesigurnost vezana uz neke makroekonomske pokazatelje (rast plata, inflacija), a manje uz zabrinutost oko monetarne politike PBOC-a.

Uticaj na monetarnu politiku ECB-a

Situacija je ponešto drugačija u slučaju ECB-a. Bilješke sa zadnjeg sastanka ECB-a u julu pokazuju umjereni optimizam. Uz pozitivna ekonomska očekivanja bilo je riječi i o ranjivosti ekonomskog oporavaka, slaboj očekivanoj inflaciji i mogućim novim negativnim rizicima. Dio pažnje bio je usmjeren na moguće promjene cijena roba, usporavanje ekonomskog rasta u tržištima u nastajanju (uključujući Kinu) i tečakursna na kretanja što može uticati na srednjeročnu ekonomsku aktivnost i stabilnost cijena. U tom kontekstu reakcija PBOC-a i pad cijena roba mogle bi dobiti više pažnje na sljedećem sastanku u septembru te bi potencijalno mogle uticati na smanjivanje inflasijskih očekivanja.

Prije reakcije PBOC-a postojale su nagađanja da bi ECB mogao uvesti dodatne mjere za podsticanje inflacije, a sve u zavisnosti od događanja na finsnsijskim tržištima. Nakon poteza PBOC-a rizici za to su povećani. S obzirom na izvjestan negativan utcaj na ionako slabu inflaciju u Eurozoni, ne treba isključiti niti mogućnost produljivanja programa kvantitativnog popuštanja iza septembra 2016. kako je prethodno najavljeno.

Marko Bjegović (Autor je glavni analitičar u HNB-u. Stavovi autora izneseni u ovom tekstu ne predstavljaju nužno i stavove institucije u kojoj je zaposlen)

Izvor: Banka.hr

Check Also

Monteput: Za nepuni mjesec, auto-putem prošlo 293.000 vozila, ukupan prihod 1.131.086 eura

Od početka naplate putarine na auto-putu “Princeza Ksenija” pa sve do ponoći 15. avgusta, prošlo …

Leave a Reply

Your email address will not be published.