Katastrofalni šokovi na tržištu hrane, uključujući velike nestašice, porast cijena i nestabilnost tržišta, do sredine vijeka biće tri puta vjerovatniji nego što se do sada smatralo.
Klimatske promjene trostruko će povećati rizik od globalnih nestašica hrane, a međunarodna zajednica treba da se pripremi za cjenovne šokove kako bi se spriječili nemiri, navodi se u zajedničkoj američko-britanskoj studiji.
Velike nestašice, porast cijena i nestabilnost tržišta, do sredine vijeka biće tri puta vjerovatnije od dosadašnjih procjena, objavila je Radna skupina za ekstremne vremenske prilike i otpornost globalnog prehrambenog sistema.
Pošto globalna populacija do 2050. poraste na 9 milijardi ljudi, proizvodnja hrane trebalo bi da poraste za 60 odsto, kako bi se spriječili građanski nemiri zbog nestašica hrane uzrokovanih klimatskim promjenama.
“Klima se mijenja i klimatski rekordi se ruše gotovo svakodnevno”, napisao je u izvještaju specijalni savjetnik za klimatske promjene britanskog ministra inostranih poslova, David King.
“Rizici klimatske katastrofe sve su veći, a takav događaj bi mogao po svom obimu biti bez presedana.” Globalizacija i nove tehnologije doprineli su efikasnosti globalnog prehrambenog sistema, ali su ga učinile i puno ranjivijim, rekao je King.
U izvještaju se navodi da su među najvećim rizicima povećanje cijene nafte koje bi dovelo do poskupljenja hrane, zatim smanjenje izvoznih kapaciteta Brazila, SAD i regije oko Crnog mora zbog slabosti infrastrukture, te pad vrijednosti američkog dolara, što bi takođe podstaklo globalni rast cijena hrane.
Ekstremne vremenske prilike najviše bi mogle uticati na proizvodnju hrane u Sjevernoj i Južnoj Americi, te u Aziji, na kontinentima na koje se odnosi najveći dio proizvodnje četiri glavne žitarice – kukuruza, pšenice, pirinča i soje.
Izvor: Bizlife
