Krediti u “švajcarcima”: CBCG se ne sviđa kamata od 8,2%

U ime korisnika stambenih kredita Hipo Alpe Adrija banke, čija je otplata vezana za švajcarski franak, koji su se zbog skoka te valute od 80 odsto našli u dužničkom ropstvu, predstavnik klijenata Dragan Senić uputio je otvoreno pismo guverneru Milojici Dakiću.

Pismo je upućeno nakon što je Centralna banka, na zahtjev skupštinskog odbora za ekonomiju, dala mišljenje na predlog zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure, sa amandmanima DF-a. Amandmanima je predviđena konverzija svih kredita, uključujući i one koje su banke jednostrano raskinule po kursu koji je važio na dan zaključenja ugovora, kao i da se izvrši novi obračun i na njega zaračuna kamata od 8,2 odsto na godišnjem nivou, što je uvećanje kamate od 100 posto u odnosu na sadašnju od 4,1 odsto.

Zakon, nakon što prvobitnu verziju parlament nije usvojio u februaru, će se naći na dnevnom redu na sjednici parlamenta koja je u toku.

U mišljenju CBCG, u koje je „Dan” imao uvid, ponovljen je stav da je najbolje da se problem sporazumno riješi, a ako to nije moguće, da o tome odluči nadležni sud, kao i da nemaju nadležnost da izdaju mjere za promjenu ugovorenih uslova i da ne mogu da utiču na kreditnu politiku banaka, ističući da ugovaranje valutne klauzule nije zabranjeno zakonom.

Pored banke koja je plasirala visokorizični spekulativni proizvod ogromnu odgovornost ima bivše rukovostvo CBCG koje je dozvolilo da se on nađe na tržištu i sadašnje, zato što nije učinilo ništa na zaštiti građana naveo je Senić u otvorenom pismu.

On je istakao da se ustavni osnov za donošenje zakona zasniva na odredbi člana 16. stav 1. tačka 5 Ustava, kojim je propisano da se zakonom uređuju pitanja od interesa za Crnu Goru.

Zašto ste protiv zakona o rješavanju problema korisnika kredita u švajcarskim francima, kojih ima oko 500, a oko 3.000 ljudi prolazi golgotu neotplativih kredita naveo je Senić ističući da je FMA Nacionalna banka Austrije januara 2006. navela da se radi o visokorizičnom spekulativnom proizvodu.

On je pitao CBCG koga štiti i kako mogu da objasne to što je korisniku stambenog kredita u cšajcarcima, koji je kredit podigao 2007. godine, uvećana rata sa 500 na 900 eura i zašto su protiv toga da se zaustavi pljačka. Pitao je i da li je moguće da je nezakoniti interes banke jači. Razlozi za donošenje zakona su, po njegovim riječima, to što se radi o bankarskom proizvodu visokog rizika u kom je prisutna promjenljivost i neodredivost glavnice, kamate i rata, što je zakonski nedopustivo. On tvrdi i da su klijenti dovedeni u zabludu zbog nedovoljne informisanosti i upozorenja o rizicima, kao i propagande banke. Banke, tvrdi on, ne mogu da koriste dvije ili više zaštitnih klauzula za očuvanje vrijednosti kapitala, a ugovorena kamata predstavlja prihod banke i cijenu za rizik koji preuzima plasmanom svog kapitala. U konkretnom slučaju bi, kako je pojasnio, proizilazilo da je banka ostvarila prihod i kroz ugovorenu kamatu i primjenom valutne klauzule, a sudsku zaštitu ne. uživaju pravni poslovi koji bi učesnicima u obligacionim odnosima donosili nesrazmjernu imovinsku korist. On je naveo i da je država propustila priliku da izmjenom i korekcijom zakonske regulative spriječi sklapanje takvih špekulativnih ugovora. Senić i pozvao sve političke stranke u parlamentu da podrže predloženi zakon i podsjetio i da je podnijeta krivična prijava Vrhovnom državnom tužilaštvu zbog toga što je Hipo banka, kako tvrdi, falsifikovala dokumenta. J.V.

Pribavili procjenu od HAAB

U mišljenju CBCG navedeno je da je amandmanima na predlog zakona utvrđena visina kamate, ali da je neophodno propisivanje metodologije vrednovanja sredstava koje su klijenti već platili ili će platiti do početka primjene zakona. Takođe, smatraju i da je neophodno da se definiše status klijenata sa kojima je banka raskinula ugovore, sa aspekta tretiranja neizvršenih obaveza pri utvrđivanju preostalog duga, te obranuna zatezne kamate. Iz CBCG su ukazali da klijenti čija su potraživanja prenijeta na faktoring komapnije nijesu obuhvaćeni tim zakonom, te da, kako im u potpunosti ostaje obaveza vraćanja kredita, za njih nije moguće obezbijediti ravnopravan status u odnosu na druge korisnike kredita u francima. Iz CGCG su naveli da su od Hipo banke pribavili projekciju primjene modela predloženog amandmanima na reprezentativnim uzorcima postojećih obaveza, po kom bi taj model donio benefite samo za 25 do 30 odsto klijenata, a da bi za određene kredite sa ročnošću dužom od 20 godina, kojih je 27 odsto u kreditnom portfoliju banke, primjena tog modela dovela do uvećavanja obaveza u odnosu na postojeće, bez obzira na predloženu kamatu.

DAN

Check Also

Turska lira potonula, berza obustavila trgovinu

Da nevolja nikad ne dolazi sama, ponovno je potvrdio potres u Turskoj koji je u …

Leave a Reply

Your email address will not be published.