Nekoliko kompanija ponosno uvodi nove modele poslovanja, ponešto drugačije od onih na koje smo navikli. Posljednjih godina Zappos je pokrenuo kontroverznu praksu upravljanja poslom, nazvanu ‘holocracy’, koja odbacuje tradicionalnu korporacijsku hijerarhiju i uspostavlja samoupravu. Online prodaja obuće ponudila je svojim zaposlenicima sporazumni otkaz uz otpremninu, ako ne žele raditi pod holocarcyjem, što je prihvatilo 14 posto ljudi.
Holocracy je novi način upravljanja organizacijom koji ukida svu moć iz upravljačke hijerarhije i raspoređuje je prema jasno određenim ulogama koje se mogu samostalno izvršavati, bez mikroupravljačkih šefova. Posao je u stvari strukturiraniji od onog u konvencionalnim kompanijama, samo se drugačije provodi, jer postoje tačno određena pravila i postupci kako ekipa raspoređuje svoj posao, te su uloge definisane s jasnim odgovornostima i očekivanjima.
Iako je izvršni direktor Zapposa Tony Hsieh zavolio novu metodu rada, svjesan je da ona nije za svakoga. A ona nije jedina neuobičajena nova ideologija upravljanja koja se trenutno nalazi na dnevnom redu, jer postoje još tri koji pokušavaju ravnomjernije rasporediti moć među svojim zaposlenim.
1. Ravna struktura
Softver kompanija iz Chicaga, Basecamp, dopušta svojim zaposlenicima da slobodno međusobno rade bez određene strukture. Za razliku od holacracyja, ravna struktura ne dolazi uz određene smjernice, nego postoji samo sloboda.
Ovaj stil upravljanja je izazvao kontroverze kad je suosnivač Jason Fried objavio esej u kojem je prepričao šta se dogodilo kad je jedan zaposleni zatražio, vertikalnu, promociju. Naime, dobio je otkaz.
Fried je objavio da oni nisu ljubitelji osoba s ‘vertikalnim’ ambicijama, tačnije koje preferiraju uobičajenu putanju u karijeri prema kojoj se novi zaposleni penju na ljestvici od saradnika preko upravnika do potpredsjednika tokom godina službe. “S druge strane, poštujemo ‘vodoravnu’ ambiciju, u kojoj su zaposleni koji vole ono što rade podstaknuti da kopaju dublje, šire svoje znanje i postaju bolji u svom poslu”.
2. Samoupravljanje
Proizvođač paradajiza Morning Star pronašao je još fleksibilniju upravljačku strukturu od holacracyja – samoupravljanje. “Imali smo viziju organizacije pune profesionalaca koji sami upravljaju svojim radom, koji iniciraju komunikaciju i koordinaciju svojih aktivnosti s kolegama, klijentima, dobavljačima i ostalim učesnicima iz naše industrije, bez da im ‘diriguje’ neko drugi”, stoji na stranicama firme.
Morning Star je povezan s Institutom za samoupravljanje, čija je uloga da proširi ovakav poslovni model na druge poslove. “Za razliku od tradicionalnih proizvođača, Morning Star se oslanja na samoupravljanje kako bi izvršili posao u bilo kojem dijelu organizacije. Kompanija je izgrađena na individualnoj slobodi, s očekivanjima da će zaposleni sami preuzeti odgovornosti za odgovorno ponašanje svojih kolega, te da će se direktno pozabaviti lošim rezultatima poslovanja”, objašenjeno je u istraživanju koje je sprovedeno na Harvardu.
Prema navedenom istraživanju, samoupravljanje dozvoljava zaposlenima “da pronađu užitak u korištenju ličnih talenata i da te talente iskoriste obavljajući poslove koji bi se nadopunili i jačali u kombinaciji s radom svojih kolega”.
3. Rešetkasta organizacija
W.L. Gore, američki proizvođač Gore-Tex proizvoda, popularizovao je rešetkastu strukturu koja je nalik ravnom poslovanju kakvo koristi Basecamp. “Goreov jedinstven stil upravljanja, koji ne poznaje hijerarhijsku strukturu nego se zasniva na međusobnom povezivanju saradnika, slobodniji je od tradicionalnog sa šefovima i menadžerima. Nema propisanog autoriteta, te pozdravljamo vođe na osnovi naše mogućnosti da pridobijemo poštovanje kolega i privučemo sljedbenike”, piše na stranicama kompanije.
Radnik Gorea sam je odgovoran za svoje upravljanje, te je odgovoran drugima u svojoj ekipi, što se proziva temeljnim obvezama za koje se očekuje da će ih zaposleni slijediti, piše Fortune.
Express
