Gotovo da nema pregovora o nekom važnom sporazumu čiji detalji ne procure u javnost, ali ovi koje je upravo objavio WikiLeaks mogli bi imati dalekosežne posljedice. WikiLeaks je na svojim stranicama objavio dio Sporazuma o trgovini uslugama (TISA). U sporazumu upravo pregovaraju SAD, EU i 23 države.
Prema 17 dokumenata, dosad najvećoj WikiLeaksovoj objavi detalja iz TISA-e, sporazum bi države potpisnice spriječio da kontrolišu gdje se čuvaju podaci njihovih građana i ko im pristupa iz inostranstva.
Ograničenja u pristupu open-source softveru
Ovakav sporazum mogao bi biti loša vijest i za pristaše open source softvera, jer jedan članak zabranjuje državama da traže pristup kodovima “masovnog” softvera ako žele da nude usluge koje taj softver omogućava. Potpisnice TISA-e još bi mogle koristiti Linux, OpenOffice i drugi sličan softver ali ne bi ga mogle zahtijevati za svoje usluge.
Pregovori o sporazumu TISA vode se u tajnosti. Nijedna od objavljenih mjera ne mora završiti u konačnom tekstu. Ipak, riječ je o vrlo problematičnim prijedlozima. Predviđena ograničenja onemogućila bi cenzuru kakvu je nedavno uvela Rusija, zabranivši portal RuBlacklist koji je čitaoce upućivao kako da pomoću Tor-a, Pirate Baya i sličnih stranica i softvera zaobilaze sve jaču cenzuru interneta u zemlji.
Pogodovanje korporacijama i manja cenzura
Prema TISA-i države ne bi tako lako špijunirale građane i kontrolisale njihovu komunikaciju, ali ne bi mogle ni spriječiti da njihovi podaci sele po svijetu bez nadzora, a puno bi se teže kontrolisalo i pozadinsko špijuniranje. Prema onome što zasad ima WikiLeaks, dijelovi TISA-e koji se odnose na tehnologiju uopšteno promovišu interese korporacija na račun transparentnosti i prava na privatnost.
Cilj TISA sporazuma je liberalizovai svjetsku trgovinu uslugama, od bankarskih do zdravstvenih. Inicirao ga je SAD. WikiLeaks je u junu 2014. prvi put objavio detalje sporazuma, tada je bila riječ o aneksu o finansijskim uslugama
Usluge čine 75 posto američkog ekonomskog outputa, a u EU je u sektoru usluga radi gotovo 75 posto zaposlenih i one čine isto toliko BDP-a. TISA ima klauzulu prema kojoj se jednom uklonjena trgovinska barijera više ne može vratiti. TISA sporazum pokriva oko 80 posto svjetske trgovine uslugama. Iz njega je isključen niz država, među ostalima cijeli BRICS – Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička republika.
Telegram
