Pitanje koliko crnogorskih građana ima račune u inostranstvu i koliko su oni ,,teški“ i dalje je bez zvaničnog odgovora. Iz Ministarstva finan sija Pobjedi su kazali da odgovor na to pitanje potraži od Centralne banke.
Iz Centralne banke su kratko odgovorili da nacionalnom regulativom nije propisano pravljenje eviđencije koliko građana ima račune u inostranstvu i koliko je novca na njima.
Inicijativa
Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović Pobjedi je juče kazao da. će to pita.nje postaviti za pet dana 8. juna, kada je na dnevnom redu rasprava o izvještaju Centralne banke za prethodnu godinu.
– Po ko zna koji put ću pokrenuti inicijativu da se preispitanju rješenja u zakonu o tekućim i kapitalnim transakc ij ama sa inostranstvom i konačno odgovori na pitanje koliko ne samo građana nego i pravnih lica ima račune u inostranim bankama i koliko su oni teški. O tome ćemo da otvorimo priču, kazao je Damjanović Pobjedi i naglasio da CBCG nema mehanizma niti kapaciteta, a nije joj ni u interesu da to radi.
– Obaveza CBCG vezano za nadzor na finansijama pravnih lica Crne Gore u inostranstvu se ne ispunjava. CBCG nema ni te informacije koje bi trebalo da ima, a kamoli one koje se tiču stanja računa rezidenata u inostranstvu, kaže Damjanović i dodaje da je zakon dao ogroman prostor da se prikriju takve informacije ne samo u dijelu statistike nego i preduzimanja mjera od strane vlasti.
– Nema ni mehanizama skupštinskog nadzora. Nekoliko puta sam tražio da CBCG predloži rješenja koja bi nadzor povećala kako bi država imala najosnovnije podatke o stanju računa građana i pravnih lica i njihovih obaveza u inostranstvu. Ali, CBCG je i u ovom slučaju kao i u dijelu ograničavanja kamata samo kupila vrijeme i nije uvažila inicijative, kaže Damjanović.
Hrvati odmakli
Ni kod naših komšija stanje u ovoj oblasti ništa nije drugačije. Hrvatska je, međutim, bila primorana da napravi tu evidenciju ulaskom u EU, pa su mediji krajem prošle godine objavili da će Ministarstvo finansija upoređivati podatke o računima u inostranstvu s prihodima koje su njihovi vlasnici prijavili u Hrvatskoj.
– Na bankarske račune u 19 zemalja Hrvati su ,,pospremili“ oko milijardu eura. Kamata koju su lani ostvarili na tu štednju iznosi 22 miliona. To su prvi podaci o štednji Hrvata u inostranstvu do kojih je razmjenom podataka s drugim zemljama i procjenama došlo Ministarstvo financija. Oni će biti osnova za kreiranje politike prema hrvatskim štedišama u inostranstvu, objavio je Jutarnji list.
Ekonomski analitičar i izvršni direktor Univerzal banke Predrag Drecun kaže da bi bilo i tržišno interesantno znati koliko građana ima račune vani i koliko je para na njima.
– Teško je doći do tih podataka. Nikada nije rađena takva procjena. Može samo posredno da se dođe do broja sabiranjem po više osnova pomorci, ljudi koji rade za strane kompanije i kojima se dio prihoda isplaćuje na stranim računima, pa ljudi koji borave ili rade vani. Ne vjerujem da je veliki procenat rezidenata koji imaju račune vani, kazao je za Pobjedu Drecun.
Bojanić: Nema volje da se napravi evidencija
Nezavisni poslanik i član Odbora za ekonomiju Mladen Bojanić kaže da CBCG može da napravi samo grubu procjenu koja se ne može koristiti u ozbiljnim analizama.
– CBCG nema i ne može imati nadzor nad tuđim bankarskim tržištima, pa time i nema podatke o broju građana koji imaju račune u inostranim bankama, a još manje o stanju na tim računima. Imaju podatke o transakcijama sa računa naših banaka ka inostranim i, eventualno, grubu procjenu koliko naših državljana ostvaruje prihode u inostranstvu. Sve im to može pomoći da naprave prilično nepouzdanu procjenu koja teško da bi se mogla koristiti u ozbiljnim analizama, smatra Bojanić i ističe da CBCG, Komisija za hartije od vrijednosti, agencije za nadzor osiguranja i za sprečavanje pranja novca, kao i pravosudni organi, imaju mogućnost da kroz međunarodnu saradnju isprate i analiziraju sve finansijske zloupotrebe stranih državljana na domaćem tržištu ili naših na inostranom finansijskom tržištu.
– Samo treba imati volje i stručnosti, hrabrosti i nezavisnosti da se ti poslovi valjano obave. Nažalost, uvijek nam nešto nedostaje, pa se našim privatizacijama ili računima politički eksponiranih ličnosti bave inostrani organi. A mi i dalje čekamo prevod ili potvrdu dokumentacije, kaže Bojanić.
POBJEDA
