10 iritantnih razloga zašto je Uber postao najuspješniji startup ikad

Dodajte komentar

Prije pet godina Travis Kalanick je u San Franciscu pokrenuo startup UberCab, jedan od masu biznisa koji su tada kretali s ambicijom da zarade na rastućoj horizontalnoj ekonomiji koja se razvijala na internet servisima. Kalanick je imao zgodnu aplikaciju koja je čovjeku omogućavala da pobjegne od uobičajenih problema s taksi službama u velikim gradovima.

Svako ko je želio da vozi ljude, mogao se prijaviti na Uber kao vozač, dati podatke i otvoriti račun, a svako ko se htio voziti trebalo je samo da da broj kartice. Povezani preko jednostavne mobilne aplikacije, ljudi su sami organizovali prevoz mimo taksti službi.
Uber je zapravo njegov osnivač Travis Kalanick

Servis je prvo lansiran u San Franciscu i za manje od godinu dana cijeli svijet je znao za Uber i za Travisa Kalanicka. Na scenu je došao neki genijalan, drski tip koga smo vidjeli u novom talasu američkih preduzetnika. Sad kad je veliki igrač, ima profesionalne PR-ovce koji su ga malo smirili, ali dok je počinjao, Kalanick se bio spreman potući za Uber, a borbenost mu je i trebala.  Gotovo da nema velikog grada, od San Francisca do Londona, gdje vlasti nisu intervenisale zbog pobune taksista protiv Ubera. Mediji ga prate u stopu, zbog kontroverznih poslovnih praksi i incidenata koji se događaju s vozačima u Uberovoj rastućoj mreži. Ulagači ga nisu shvatali ozbiljno prve tri godine. Ipak, Uber danas slavi petu godišnjicu kao jedna je od najvrućih kompanija u Silicijumskoj dolini, vrijedna 50 milijardi dolara. Servis radi u 311 gradova u 58 zemalja.

Uber raste brže nego Facebook u prvih 5 godina

Dobro, Facebook je uvelike i zaslužan što internet servisi danas tako brzo rastu jer je na sharingu praktično stvorio novu ekonomiju. Činjenica je, međutim, da Uber raste kao malokoji startup i to uspijeva prenijeti u rast vrijednosti kompanje. U trećoj godini već su imali tržišnu vrijednost od 3,4 milijarde dolara, lani su nakon ulaganja od 5,9 milijardi digli vrijednost na 40 milijardi.
Prema posljednjim izvještajima, u zadnjoj rundi s oko 2 milijarde dolara ulaganja Uber vrijedi 50 milijardi dolara. Poređenja radi , Facebooku je trebalo tri godine da dosegne milijardu dolara vrijednosti a u petoj godini to je digao do 15 milijardi dolara. Trebalo im je osam godina da dosegnu 50 milijardi dolara vrijednosti prije svog monstruoznog IPO-a od 100 milijardi dolara 2012. Danas Facebook vrijedi oko 225 milijardi dolara.

Kalanick je prije Ubera dva puta propao

Travis Kalanick nije uvijek obećavao. Kao i mnogi uspješni preduzetnici, biznis je naučio od mame, koje je radila marketing za trgovine. Kao klinac je prodavao Cutco noževe po kućama u predgrađu Los Angelesa gdje je odrastao. Prvu firmu osnovao je s 18 godina na pripremnom kursu za državnu maturu. Firma se zvala New Way Academy.

Studirao je informatiku na UCLA i 1998. odustao da bi radio u startupu Scour, multimedijalnom peer-to-peer pretraživaču koji je osnovao s prijateljima s faksa, Michaelom Toddom i Vinceom Busamom. Živio je od socijalne pomoći i danonoćno razviao Scour, kojemu su anđeli ualgači bili roditelji i rođaci jednog od suosnivača. Scour je bankrotirao jer ih nekoliko filmskih i diskografskih kuća tužilo za 250 milijardi dolara.

Kalancik je nakon katastrofe sa Scourom pokrenuo kompaniju za mrežni softver RedSwoosh. Posvaćao se sa starim partnerom Michaelom Toddom. Poklopila ih je kriza nakon terorističkih napada 11. septembra, problemi u koje su upali zbog neplatanja poreza na dohodak zaposlenicima i 2007. su prodali kompaniju Akamaiju za 23 milijuna dolara.

Kad je postao milioner, svoju vilu je pretvorio u neprekidnu tech-konferenciju

Kalanick je preko noći postao milioneri tako je i živio. Odmah je kupio ogromnu kuću, angažovao privatnog kuvara i proputovao svijet. Svoju kuću je zvao “jam pad” jer je htio da bude mjesto gdje će se preduzetnici iz tehnoloških kompanija okupljati i “razgovarati” o poslovnim idejama. U kući su stalno bile žurke, među redovnim gostima bili su marketinški mogul Gary Vaynerchuk i osnivač Boxa Aaron Levie.

Uber je izmislio usred noći na Trocaderu

Uber je izmislio 2008. u Parizu. S prijateljem je bio na LeWeb konferenciji i napravili su kardinalnu grešku, mislili su da će naći taksi u centru Pariza u subotu naveče. Dok su satima čekali na Trocaderu, njegov prijatelj je rekao: “Zamisli da stisneš taster na iPhoneu i stvori se taksi”Iste noći Kalanick je imao koncept. Servis koji nudi jeftiniji prevoz limuzinama jednim klikom.

Prva Kalanickova funkcija bila je ‘mega savjetnik’

Prvu verziju Ubera razvili su Garret Camp, Oscar Salazar i Conrad Whelan. Zvao se UberCab i nudio je preevoz limuzinama. Kalanick je bio “mega savjetnik” a ponekad je tvrdio i da je “glavni inkubator”. S UberCabom, za 1,5 puta veću cijenu od taksija ljudi u San Franciscu SMS porukom ili pritiskom na taster mogli su naručiti automobil u San Franciscu.

Početkom 2010. u startup je došao Ryan Graves i uskoro postao generalni direktor. UberCab je lansiran u junu 2010. u San Franciscu. Bio je veliki hit, ali investitori se baš nisu otimali za njih.  U ljeto te godine, skupili su 1,25 miliona seed investicija od First Round Capitala, Kalanickova prijatelja Chrisa Sacce i suosnivača Napstera Shawna Fanninga. Kalanick je u decembru postao generalni dirketor, a Graves izvršni direktor, obojica su tvrdili da je smjena prošla prijateljski. Ryan Graves danas vodi Uberove globalne operacije i postao je milijarder.

Dok je razvijao Uber Kalanicka su izdržavali roditelji

Travisovi roditelji Don i Bonnie Kalanick bili su “nulti vozači” Ubera kad je osnovao kompaniju. S dva propala biznisa, Kalanick se nije mogao smiriti jer je bio rođeni preduzetnik. Sav novac koji mu je ostao uložio je u pokretanje Ubera i tri godine živio kod roditelja koji su ga hranili, oblačili plaćali mu režije. On tvrdi da je Uber zato uspio. “Ginuo sam za taj posao. Kakav izbor sam imao? U 30tima, bez centa u džepu, starci su me hranili. Mogao sam samo gore, ili se ubiti.” ispričao je Michaelu Arringtonu na jednoj TechCrunch konferenciji.

Zaposlio je šefa Obamine kampanje kao lobistu

Nakon uspjeha u San Franciscu Uber se brzo proširio na druge američke gradove. Već u maju 2011. vozio je u New Yorku i taj je grad danas jedno od njegovih najvećih tržišta s više od 82.000 vožnji dnevno. Šest mjeseci nakon New Yorka stigli su u Evropu, prvo u Pariz. Zbog problema sa širenjem zaposlili su lobiste, među ostalima i Davida Plouffea koji je vodio predsjedničku kampanju Baracka Obame 2008. Stalno eksperimentišu s proširenjima servisa. U Santa Monici preko UberFRESHa može se naručivati dostava hrane a usluga se proširila na New York kao UberEATS i dodan je Uber Rush koji radi kao kurirska služba.

Kalanick obožava Ayn Rand, a njega ne voli niko

Kalanick je arogantan, kompulsivan i brutalan na riječima. U kolijevci libertarijanstva u Silicijumskoj dolini za sve ostale on je ultra-kapitalista. Uber, na primjer, utrostruči cijene u saobraćajnim špicama i za lošeg vremena. Kalanick kaže da tako želi podstaći više vozača da izađu na ulicu kad su potrebni ljudim, ali nikome dosad nije uspio prodati tu tezu.

Salman Rushdie na Twitteru je to prozvao “ciničnim deranjem” putnika, a imidžu Ubera nije pomogla ni Kalanickova profilna fotka na Twitteru-naslovnica knjige “Fountainhead” Ayn Rand, heroine američkog laisser-faire kapitalizma. Kalanick tvrdi da je to “genijalna knjiga” koja ga je inspirisala u životu ali ju je ipak zamijenio na Twitteru. slikom Alexandera Hamiltona, oca američke ekonomije i prvog sekretara državne riznice čije su ideje ugrađene u Ustav SAD-a. Kalanicka je fascinirao što je poginuo u dvoboju i što je, poput ostalih tvoraca američkog ustava “morao gristi, kao preduzetnik, jer je stvarao zemlju.”

Uber špijunira i ucjenjuje novinare koji ga kritikuju

Već su same pobune taksista u gradovima u koje su dolazili bile dovoljne za loš PR. Kad se usluga počela širiti, počeli su problemi s kvalitetom. Ljudi su se žalili na loše vozače, zapuštene automobile, nesigurnost. Kontrola kvaliteta danas je uz širenje glavna preokupacija Ubera. Jedan od direktora, Emil Michael, lani ih je uvalio u nove nevolje. Na jednom skupu uticajnih figura američkog biznisa rekao je kako Uber teoretski može iskopati sve privatne informacije o svim novinarima koji ih kritikuju. Priču je prvi objavio glavni urednik BuzzFeeda Ben Smith, a u centru kontroverze uskoro se našla novinarka portala Pando Daily  Sarah Lacy koja je optužila Uber da joj je prijetio. Nastao je haos. Kalanick još nije uspio uvjeriti američku javnost da nema tajni program špijuniranja, a od tog je skandala počeo i jako paziti što priča u svakoj prilici.

Krajem 2014. senator Al Franken, predsjednik Senatskog pododbora za Privatnost, tehnologiju i zakonodavstvo u otvorenom pismu Kalanicku izrazio je svoju zabrinutost za zaštitu privatnosti Uberovih korisnika. Kad je Uber počeo tvrditi da njihovi vozači zarađuju i do 90.000 dolara godišnje, vozači su ga tužili tvrdeći da ih nezakonito vode kao spoljnje saradnike a trebali bi biti zaposleni.

Izvor: Telegram

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *