Kako je Hrvatska rasprodala zlatne rezerve

Dodajte komentar

Hrvatska narodna banka (HNB) u mandatu guvernera Željka Rohatinskog prodala je zlatne rezerve koje je Hrvatska naslijedila raspadom SFRJ.

Odluka Hrvatske narodne banke o prodaji zlata izaziva kontroverze u javnosti jer, osim što gotovo sve zemlje u svijetu drže određenu količinu zlata kao rezervu, prodaja se odvijala 2001. godine, kada je njegova cijena bila prilično niska. Cijena zlata u vrijeme kada ga je HNB prodavala kretala se oko 280 dolara za uncu, dok je danas vrijednost oko 1.200 dolara, piše Index.hr.

Kako je navedeno u odgovoru Vlade na poslaničko pitanje, sredinom aprila 2001. godine, Republika Hrvatska je nakon postignutog sporazuma o podjeli dijela imovine bivše SFRJ, pohranjenog u Banci za međunarodna poravnanja u Bazelu (BIS), postala vlasnica 13,127 tona zlata koje je knjiženo po njegovoj tržišnoj vrijednosti na dan priliva, 13. juna 2001. godine, u iznosu od 114.939.321,71, dolara, odnosno 272,35 dolara po unci.

Dio tog zlata bio je pohranjen u fizičkom obliku u Švajcarskoj narodnoj banci, dok se dio nalazio na računima “nealociranog zlata”, tj. onog kojim se trguje u nematerijalnom obliku.

“Budući da zlato na gore navedenim računima (po viđenju) ne nosi nikakav prinos Direkcija za upravljanje međunarodnim pričuvama i deviznom likvidnošću HNB-a kontaktirala je Swiss National Bank, BIS i Bank of England, i komercijalne banke (Credit Suiše FB, UBS, Deutsche bank i Rabobank) s namjerom plasiranja zlata u kratkoročne depozite.

Iz Vlade su naveli da su depoziti u zlatu plasirani u dva navrata po ukupno tri iznosa, sa istim datumom dospijeća, 25. septembra 2001. godine, a prodajna cijena je iznosila 277,78 dolara za uncu.

Posebno je zanimljivo objašnjenje da se dobit ostvarena porastom cijene zlata ne može uplatiti u budžet, već ide direktno u kapital HNB-a, navodi se u tekstu.

“Nadalje, eventualna dobit ostvarena mogućim porastom cijene zlata ide direktno u kapital HNB-a i nije uplativa u državni budžet, dok se zarada po kuponima i kamatama na depozite i obveznice, kao i realizovana zarada po ulaganjima u instrumente s fiksnim prinosom može uplatiti u državni budžet”, navodi se u odgovoru Vlade.

Hrvatskoj je u procesu sukcesije, na osnovu dokumenata potpisanih u junu 2004. i maju 2005. godine, pripao i 23-postotni udio u zlatu, koje je bilo pohranjeno kod centralne banke Francuske i poslovne banke Kredi Svis u Zirihu.

To zlato je, kako navodi Vlada prodato po nalogu Ministarstva finansija, u čijoj je ingerenciji raspolaganje imovinom bivše SFRJ, a na čijem čelu je tada bio Ivan Šuker, navedeno je u tekstu. Prodaja zlata obavljena je 29. novembra 2005. godine, za koje je Hrvatska dobila 31.154.108,98 dolara.

Biznis.ba

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *