Pitanje javnog duga je u fokusu fiskalne, ali i ukupne ekonomske politike Crne Gore, a što skoriji preokret njegovog trenda primarni je zadatak kome naša Vlada apsolutno posvećena, naveo je u uvodniku Biltena Ministarstva finansija ministar Radoje Žugić. Prema njegovim riječima borba sa deficitom i zaduženošću je besmislena ukoliko ne uspijemo da podstaknemo ekonomski rast, razvoj i novo zapošljavanje.
On je podsjetio da je zahvaljujući blagom oporavku ekonomije i, dominantno, uvođenju mjera fiskalne konsolidacije, od 2013. godine značajno poboljšana naplata prihoda, što je doprinijelo smanjenju jaza između prihoda i rashoda, odnosno smanjenju gotovinskog deficita za preko 30 odsto.
“Dva pozitivna trenda, jedan izražen snažnim rastom javnih prihoda, a drugi smanjenjem nivoa deficita, uslovila su i nešto usporeniju dinamiku rasta javnog duga. Ipak, dostignuti nivo duga predstavlja fiskalni rizik koji upućuje na pojačani oprez u vođenju fiskalne politike. Na kraju 2014. godine, državni dug Crne Gore, uzimajući u obzir iznos državnih depozita, iznosio je 1,8934 milijardi eura ili 55,8 odsto procijenjenog bruto društvenog proizvoda BDP”, istakao je Žugić.
Žugić je naveo da je neto javni dug na kraju prethodne godine, koji uključuje dug lokalne samouprave i državne depozite, iznosio je 2,0222 milijardi eura ili 59,6 odsto BDP-a.
“Imajući u vidu realizaciju krupnih infrastrukurnih projekata, izvjesno je da će u 2015. i narednim godinama, dug preći limit kriterijuma koje propisuje Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, što ukazuje na potrebu proaktivnog pristupa. Dodatno, neophodnost definisanja i implementiranja mjera sanacije proističe i iz nesporne činjenice da visok nivo javnog duga ima snažan negativan uticaj na tekući I budući rast i razvoj ekonomije. Zbog toga je neophodno definisati aktivnosti na planu smanjenja tekuće potrošnje”, rekao je Žugić.
Prema njegovim riječima fiskalne mjere usmjerene na jačanje fiskalne discipline i poboljšanje naplate prihoda neće dati željene rezultate ukoliko ne budu praćene mjerama racionalizacije, koje bi podrazumijevale optimizaciju broja zaposlenih u javnom sektoru, smanjenje troškova rada i bolju koncentraciju kadrovskih, finansijsko-materijalnih I tehničkih resursa.
“Borba sa deficitom i zaduženošću je besmislena ukoliko ne uspijemo podstaći ekonomski rast, razvoj i novo zapošljavanje. Rast po stopama od dva ili tri odsto nedovoljan je i nema značajnijeg uticaja na unapređenje kvaliteta života građana”, naglasio je Žugić.
Žugić je pojasnio da je neophodno paralelno kreiranje podsticajnog ambijenta za razvoj preduzetništva i privlačenje investicija, a sve u cilju stvaranja pretpostavki za dinamičniji ekonomski rast, odnosno rast po stopi koja će biti viša od stope rasta duga.
“Na ovaj način se uspostavlja i jača održivost javnog duga i stvara osnov za preokret njegovog trenda. Samo u takvom poslovnom ambijentu se kreira održiva politika u dugom roku, a zemlja se ne izlaže opasnosti dužničke krize”, zaključio je Žugić.
