Panto uveo u stečaj 17 preduzeća

Dodajte komentar

Biznismen Panto Vučurović uveo je stečaj u 17 firmi u Crnoj Gori i Srbiji, u kojima je direktno ili indirektno imao većinsko vlasništvo, kazao je predsjednik sindikata PKB Zelenika Aleksandar Milović na jučerašnjoj sjednici Komisije za kontrolu i tok postupka privatizacije.

– Panto market je u stečaju od 12. septembra 2013. godine, PKB Herceg Novi od 18. juna prošle godine, C Vračar je aktivan, ali sa računom u blokadi i samo jednim zaposlenim, Plus komerc je u stečaju od 22. oktobra 2013. godine, prodata je cjelokupna imovina, za Uniprom pekaru Nikšić usvojen je plan reorganizacije, Veleprodaja Nikšić aktivna, Fabrika stočne hrane ad Danilovgrad u stečaju od 29. septembra prošle godine, Koni konfekcija Nikšić u stečaju od 28. decembra 2012.

Od preduzeća iz Srbije u stečaju su Panto market Stočar, Žitopromet, Veterinarska stanica Čačak, Zemljoradnička zadruga Poljopromet Mrčajevci, Hladnjača industrija mesa, Batisprom Beograd, Mlin napredak ad Vršac, Živinoprodukt Vrnjačka Banja kazao je Milović, ističući da je Vučurović u firmama u Crnoj Gori bio direktni vlasnik.

Milović je rekao da je u firmi trenutno zaposleno 37 radnika koji će do kraja aprila biti u radnom odnosu, od kojih njih tridesetak, po izmijenjenom zakonu o PIO stiču pravo na odlazak u penziju. Međutim, oni će primati umanjene penzije, jer im je Vučurović od 2005. do 2012. uplaćivao doprinose samo na polovinu plate, dok su ostatak primali na ruke, čime je i država zakinuta. U tom preduzeću je nedavno usvojen plan reorganizacije, piše današnji Dan.

Prema njegovim riječima, imovina tog preduzeća založena je za kredite Pantomarketa.

– Većina odluka je donijeta na odboru direktora, a za te odluke ingerencije su bile na Skupštini akcionara jer se radilo o kreditima koji su prelazili 20 odsto vrijednosti imovine. Od 2006. Pantomarket je 90 odsto imovine uzeo pod zakup, obaveze nije izmirivao, došlo se do duga prema dobavljačima, radnicima i državi rekao je Milović, koji je od komisije tražio pomoć u praćenju plana reorganizacije i istakao da bi u odboru direktora trebao da bude predstavnik malih akcionara, kako bi se izbjegle zloupotrebe i bankrot preduzeća.

Milović je kazao da akcionari razmišljaju o tome da podnesu i krivičnu prijavu protiv CKB-a, jer je banka morala da ima saglasnost skupštine akcionara za davanje imovine pod hipoteku za milionske kredite.

Komisija za privatizaciju, kojom predsjedava Janko Vučinić (Radnička partija) uputiće Vrhovnom državnom tužilaštvu inicijativu u. kojoj traže da se ispita i ubrza izviđaj po više krivičnih prijava koje su podnijeli manjinski akcionari PKB-a. Inicijativa će biti upućena i zaštitniku imovinsko pravnih interesa Crne Gore, kako bi se sagledala situacija u kojoj se nalazi imovina tog preduzeća nakon privatizacije.

Članovi komisije su jednoglasno usvojili zaključke vezano za privatizaciju PKB-a, u kojima je navedeno da privatizacija nije odgovorila cilju.

Vučinić je istakao da je PKB privatizovan 2004. godine, a da su problemi počeli 2007. godine.

– Većinski vlasnik Pantomarket donosio je nezakonite odluke koje su išle na štetu zaposlenih i države. Desila se otimačina tog preduzeća koje je imalo veliku imovinu, rekao je on.

Predsjednik Udruženja manjinskih akcionara PKB-a Mirko Bulajić kazao je da je imovina preduzeća bila procijenjena na 8,3 miliona, ali da se dio isto toliko vrijedne imovine krije.

Vučurović, prema riječima Bulajića, 2005. godine u odbor direktora PKB dovodi svoju ekipu i od tada počinje sunovrat preduzeća.

– Krajem 2006. godine on zalaže imovinu za sedam miliona, a naš kapital tada vrijedi 8,3 miliona. Crnogorska komercijalna banka mu je dala kredit od 10 miliona eura i to sve u jednom danu rekao je on, ističući kako sumnja da se radilo o pranju novca.

Takođe, kako je istakao, u stečaju nije formiran odbor povjerilaca.

Predstavnik Ministarstva ekonomije Tatjana Markoč kazala je da je preduzeće privatizovano prodajom preko 65 odsto akcija, koje su bile u vlasništvu državnih fondova, na berzi. S obzirom na to da za taj model prodaje ne postoji mehanizam ni kupoprodajni ugovor, državni organi nijesu mogli da kontrolišu kako novi vlasnik ispunjava obaveze.

– Nije mi jasno kako su prolazile nezakonite odluke. To je za VDT, a nije mi jasno zašto niko nije reagovao, kazala je ona.

Vučinić je kazao da se radi o školskom primjeru organizovanog kriminala i da radnici nijesu dobili odgovor od nadležnih institucija kojima su se obraćali.

Pozivu na jučerašnju sjednicu nijesu se odazvali Vučurović, stečajni upravnik Ranko Radiković, kako ni predstavnici Savjeta za privatizaciju.

 

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *