Borba interesa za Balkansku infrastrukturu

Dodajte komentar

Evropa i Kina počele su da se nadmeću u tome ko će više i bolje učestvovati u gradnji infrastrukture na Balkanu. Na taj način oni žele da prošire svoj ekonomski i politički uticaj.

Hoće li region uspjeti to i da iskoristi i poslije dvije decenije vrati se na mapu svjetske i evropske transportne mreže? Od odgovora zavisiće to kako će se živjeti Balkanu u narednih sto godina.

Evropa i Kina imaju različite interese zbog kojih žele da ulažu na Balkan, ali region ima zajednički cilj – bolju infrastrukturu. To je, kaže profesorica na Ekonomskom fakulatetu Danijela Jaćimović, preduslov za razvoj ekonomije.

“Borba interesa je nešto što upućuje na pozornost sve aktere. Tako da je izgradnja infarstukture preduslov razvoja, a mi imamo veoma staru infrastrukturu koja iz perioda poslije II Svjetskog rata. Definitvno je vrijeme modernizacije i proširivanja kapacitea”, kazala je Jaćimović za Prvu TV.

Kineska inicijativa za izgradnju novog ekonomskog kopnenog i morskog “puta svile” zainteresovala je više od 50 država. Cilj je da se Kina poveže sa Mediteranom i Indijom, putevima, lukama i gasovodima. Rok je do 2030. godine. Isti taj rok ima i Evropksa Unija da bi se na Balkanu obnovili ili izgradili Putevi, pruge, aerodromi. Milijardu eura za tu svrhu obezbijedila su šestorica lidera Zapadnog Balkana zajedničkim nastupom u Briselu.

Bolja povezanost, kaže Jaćimović, ojačaće i konkurentnost regiona i naše ekonomije.

“Evropa je naš dugogodišnji najvažniji ekonomski partner. Sa druge strane, i druge zemlje koje nalaze i motiv za investiranje u Crnoj Gori su jako važne i mogu doprinijeti smanjenju nedostataka i gepova koje mi imamo, kako u infrastrukturi, tako i u poljorpivredi, turizmu i tako dalje”, istakla je ona.

Premijeri Crne Gore, Srbije, Bosne i Hecegovine, Makedonije, Albanije i Kosova dogovorili su da novac iskroste za 11 kopnenih i četiri vodena puta, osam pruga, sedam aerodroma, dvije morske i četiri riječne luke – sve to bi u narednih decinuju i po trebalo da postane dio transevropkse transportne mreže sa koje su zemlje regiona ispale još davne 1996. godine.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *