Glavni izvršni direktor Hipotekarne banke je u razgovoru za Portal Analitika naglasio da su kamate na novoodobrene kredite za privrednike znatno niže nego u prethodnom periodu. On dodaje da banke za klijente sa boljim bonitetom daju kredite sa kamatom ispod šest procenata.
“Informacije da su kamate na nivou bankarskog sistema počele blago da rastu uzeo bih sa rezervom. Mislim da to ne odslikava realno stanje, posebno prema onom segmentu koji najviše i očekuje smanjenje kamatnih stopa, a to su kompanije, tj. privreda”, kazao je sagovornik Portala Analitika, glavni izvršni direktor Hipotekarne banke, Esad Zaimović.
On je precizirao da je banka na čijem je čelu u prvom ovogodišnjem kvartalu odobrila rekordnih 63 miliona eura novih kredita, od čega je 58 miliona odobreno privredi, što je dvostruko veći iznos odobrenih kredita u odnosu na isti period prošle godine. Direktor Hipotekarne banke očekuje da će ulazak nekoliko banaka na crnogorsko tržište doprinijeti snižavanju kamatnih stopa. Efikasniji rad državne uprave u dijelu realizacije kolaterala pomogao bi, kako je podvukao, bankama da povećaju kreditnu aktivnost.
Zaimović je mišljenja da će ulaskom novih banaka na crnogorsko tržište konkurencija biti jača, što će za rezultat, kako je dodao, imati nastavak već postojećeg trenda snižavanja kamatnih stopa.
ANALITIKA: Kakvi su kvartalni rezultati Hipotekarne banke u prvom tromjesečju?
ZAIMOVIĆ: Rezultati koje je Hipotekarna banka ostvarila su potpuno u skladu sa planom poslovanja za ovu godinu. Krajem prošle godine smo usvojili plan za ovu godinu, kojim smo predvidjeli povećanje kredine aktivnosti, povećanje depozita, smanjenje kamatnih stopa i pozitivan finansijski rezultat, na nivou prošlogodišnjeg. Mogu sa zadovoljstvom da kažem da smo postigli sve planirane ciljeve, a u nekim segmentima smo skoro ostvarili i godišnji plan.
Ukupna bilansna suma banke na kraju prvog kvartala iznosi 321 milion eura, što predstavlja povećanje od 9,84 odsto u odnosu na kraj prošle godine. U istom periodu depoziti su porasli sa 213 miliona na 236 miliona eura, što predstavlja rast od 10,6 procenata, dok su najviše porasli krediti, sa 146 miliona na 168 miliona eura, što je porast od skoro 15 odsto. Profit na kraju prvog kvartala je u skladu sa planom i iznosi 463 hiljade eura, što je u poređenju sa prvim kvartalom prošle godine niže skoro za 50 odsto. To pokazuje da smo i pored znatnog povećanja kreditne aktivnosti ostvarili manji profit, jer smo istovremeno planirali i smanjivanje kamatnih stopa.
ANALITIKA: Ove godine, mimo svih očekivanja, počele su blago da rastu kamate. Kakve su kamate kod Hipotekarne banke? Da li padaju ili rastu?
ZAIMOVIĆ: Kamatne stope su u prvom kvartalu ove godine znatno niže od kamatnih stopa iz prethodnog kvartala, posebno za kredite pravnim licima. Efektivna kamatna stopa (EKS), koja uključuje sve troškove prilikom odobrenja kredita na novoodobrene pozajmice pravnim licima koji preovlađuju u portfoliu Hipotekarne banke, je u prvom kvartalu smanjena za 1,05 procentna poena i iznosi 8,35 odsto u odnosu na 9,4 procenata, koliko je iznosila u prethodnom kvartalu.
Informaciju da su kamate na nivou sistema počele blago da rastu bih uzeo sa rezervom, tj. dao pojašnjenje da to ne odslikava realno stanje, posebno prema onom segmentu koji najviše i očekuje smanjenje kamatnih stopa, a to su kompanije, tj. privreda. Naime, prema dostupnim podacima Centralne banke, efektivna kamatna stopa na ukupne novoodobrene kredite u februaru je smanjena za 0,04 procentna poena, dok je rast od 0,06 odsto ostvaren kod nominalne kamatne stope. Svakako je efektivna kamata „starija“ od nominalne i prema tim podacima je evidentno smanjenje kamata. Ono je posebno izraženo kod segmenta koji to najviše očekuje, tj. privredi i kamata je u februaru 2015. godine niža za značajnih 0,29 procentnih poena.
Iz informacija koje imam od klijenata, kao i od ostalih kolega bankara, moglo bi se takođe zaključiti da je evidentno znatno smanjenje kamatnih stopa, prvenstveno na kredite privredi. Svjedoci smo velike konkurencije među bankama i borbe za klijente, prvenstveno one sa boljim bonitetom. Znam da u ponudama koje banke šalju takvim klijentima kamata ide i znatno ispod šest procenata. Zbog toga sam bio prilično iznenađen kad sam pročitao informaciju CBCG o povećanju kamatnih stopa, što je ponovo uslovilo pažnju javnosti i otvorilo pitanja i špekulacije o potrebi ograničenja kamatnih stopa. I na vašem portalu, koji veoma cijenim, sam nedavno pročitao članak o tome, sa naslovom koji konstatuje da su bankari zelenaši koji ubijaju privredu Crne Gore. Drago mi je što sam dobio priliku da to prokomentarišem i da kroz egzaktne rezultate osporim takve navode. Predlažem da kroz intervjue sa ostalim kolegama bankarima provjerite ove navode, jer se do tih podataka lako dolazi.
ANALITIKA: Premijer Đukanović je početkom aprila pozvao nadležne ministre da nađu rješenje za jačanje kreditne aktivnosti banaka. Šta je po Vama ključno da bi banke odobravale kredite u većem obimu?
ZAIMOVIĆ: U Hipotekarnoj banci aktivno radimo na povećanju kreditne aktivnosti. To, uostalom, pokazuju podaci iz kojih se vidi da je saldo ukupnih kredita na kraju prvog kvartala tekuće godine za 15 odsto veći nego što je bio na kraju 2014. godine. U prvom kvartalu je odobreno rekordnih 63 miliona eura novih kredita, od čega je 58 miliona odobreno privredi. Ovo je dvostruko veći iznos odobrenih kredita u odnosu na isti period prošle godine.
Od ove godine smo intenzivirali saradnju sa Investiciono razvojnim fondom (IRF), koji je svojom aktivnošću znatno doprinio povećanju konkurentnosti u bankarskom sektoru i time prilično doprinio sniženju kamatnih stopa. Novi aranžmani koje je sa Evropskom investicionom bankom (EIB) nedavno potpisao Investiciono razvojni fond nas upućuju na to da će se saradnja sa tim fondom nastaviti i u narednom periodu. U prva tri mjeseca 2015. godine Hipotekarna banka je u saradnji sa IRF-om plasirala 7,7 miliona eura kredita po veoma povoljnim uslovima.
Zbog povećane konkurencije banke moraju na dnevnoj bazi aktivno da rade na pronalaženju adekvatnih projekata koje bi finansirali, tako da mislim da ih ne treba puno “gurati” da se bave svojim poslom. Efikasniji rad državne uprave u dijelu realizacije kolaterala, kao i sprečavanja poslovanja koje nije u skladu sa zakonom, bi doprinijelo da i banke mogu sigurnije plasirati svoja sredstva. Tu uvijek ima prostora za poboljšanje, što bi na kraju rezultiralo i većom kreditnom aktivnošću.
ANALITIKA: Da li Vaša banka učestvuje u tzv „Podgoričkom modelu“ i da li smatrate da će ovaj program pomoći bankama da saniraju problem loših kredita?
ZAIMOVIĆ: Hipotekarna banka je podržavala donošenje regulative i usvajanje modela koji bi pomogao rješavanju problema loših kredita. Iako nismo imali klijenata čije bismo kredite restrukturirali primjenom ove regulative, smatramo da je svaki predlog koji relaksira poziciju preduzeća koja su u problemu koristan ne samo za tog klijenta, već i za čitav bankarski sektor. Ne slažem se sa optužbama da je taj zakon predložen zbog određenih klijenata. Jedina zamjerka je što je čitav proces trajao dosta dugo, pa se kod nekih klijenata možda i zakasnilo.
ANALITIKA: Da li se zbog ulaska nekoliko banaka na crnogorsko tržište može u dogledno vrijeme očekivati snižavanje kamatnih stopa u kompletnom bankarskom sektoru?
ZAIMOVIĆ: Kao što sam već pomenuo, smanjenje kamatnih stopa je evidentno, dok će ulaskom novih banaka na tržište konkurencija biti još jača, što će za rezultat imati nastavak trenda snižavanja kamatnih stopa.
ANALITIKA: Da li bi eventualno smanjenje obavezne rezerve banaka doprinijelo rastu kreditne aktivnosti?
ZAIMOVIĆ: Stopa obavezne rezerve u Crnoj Gori je niska, jedna od najnižih u regionu. Znamo da se putem tog instrumenta monetarne politike reguliše količina novca u opticaju. Obzirom na visok nivo likvidnosti u bankarskom sektoru, mislim da nema potrebe za njenim daljim snižavanjem. Sve banke imaju dovoljno likvidnih sredstava, tako da im to nije predstavljalo ograničavajući faktor za povečanje kreditne aktivnosti.
ANALITIKA: Kakvi su planovi Hipotekarne banke za ovu godinu? Planirate li uvođenje nekih novih proizvoda?
ZAIMOVIĆ: Premium program je jedinstven u Crnoj Gori, čak i u regionu. Po njemu smo veoma prepoznati kod naših klijenata, kako prodavaca, tako i građana koji koriste Premium kartice.Njime smo svojim klijentima omogućili značajne povoljnosti i uštede i istovremeno olakšali svakodnevno korišćenje platnih kartica.
Takođe, u ponudi imamo i karticu za koju nema provizije na bankomatima, bilo gdje u svijetu da podižete novac. I u ovoj godini nastavljamo s novim proizvodima i svojim klijentima ćemo i dalje nuditi upoznavanje i korišćenje svih noviteta u modernoj bankarskoj industriji. Naši klijenti od nas s pravom očekuju najbolju uslugu i proizvode i mi njihova očekivanja nećemo iznevjeriti. Vrlo brzo ćemo ponuditi još jedan inovativan i moderan proizvod iz kartičnog programa. Sigurni smo u to da će crnogorsko tržište i na njega dobro reagovati.
