Kome je sve Vlada žirirala za 301 milion?

Dodajte komentar

Država je od 2006. zaključno sa decembrom prošle godine, izdala oko 613 miliona eura, 94 miliona dolara i 87 miliona AED (oko 24 miliona dolara po sadašnjem kursu) vrijednih garancija za državne i privatne firme. Pivatnim firmama su izdate garancije vrijedne 301 milion eura, pokazuju podaci Ministarstva finansija koji su dostavljani Pobjedi.

Palo 184 miliona eura

Do sada je od ovog iznosa iz budžeta isplaćeno 184 miliona eura, ne računajući kamate. Podaci Ministarstva finansija pokazuju da je 2006. godine izdato garancija i kontragarancija blizu 40 miliona eura, godinu kasnije 34,4 miliona, 2008. oko 38 miliona, 2009. oko 208 miliona, godinu kasnije 193 miliona eura i 130 miliona dolara, 2011. oko 18 miliona, 2012. oko 10 miliona, 2013. oko 26,7 miliona eura i 46,4 miliona dolara, a prošle godine 20 miliona dolara. Najviše, 119 miliona eura, palo je garancija izdatih 2010. godine. Iz 2009. palo je 62 miliona eura, a iz 2011. godine 2,7 miliona eura garancija. Kombinat aluminijuma je rekorder po izvlačenju novca iz budžta za vlansika te firme Olega Deripasku građani Crne Gore su platili 130 miliona eura sa kamatama Dojč, OTP i VT banci. Vlasnicima Nikšićke željezare, kompaniji MNSS građani Crne Gore su otpatili 26,3 miliona eura kredita, bez kamata.

Vlada je, podsjetimo, i budžetom za ovu godinu planirala izdavanje garancija, ali uglavnom za razvojne projekte.

Ključno pitanje koje se nameće je da li Vlada treba da izdaje garancije za privatne firme, s obzirom na loše iskustvo sa KAP-om, Željezarom, Mirai…

Privatno nije problem

Ekonomski analitičar dr Vasilije Kostić kaže da nije problem u davanju garancija privatnim firmama, ma koliko to, imajući u vidu epizode sa državnim garancijama, možda izgleda jeretički ili arogantno.

Problem je za kakve namjene, pod kojim uslovima se daju i šta se njima želi postići – kaže Kostić, koji smatra da garancije treba davati za projekte od javnog interesa, pod uslovom da se tačno zna kojim firmama, sa kojom namjerom, u koju svrhu i uz koje uslove. Očigledno je, kaže on, da se teško odričemo recidiva prošlosti, pa i danas dvije i po decenije poslije ukidanja socijalizma govorimo o privatnom vlasništvu u kontekstu neprijateljskog i nepoželjnog.

To je tako iako je više od četiri petine privrede u privatnom vlasništvu, a gro zaposlenosti se realizuje u privatnim preduzećima – kaže Kostić i ističe da toliko nepovjerenje dolazi zbog brojnih zloupotreba koje su se desile s početka devedestih do danas.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *