Vlada je danas usvojila smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period do 2018. godine i donijela zaključak da se intenzivno nastave mjere racionalizacije, odnosno štednje.
Ministar finansija Radoje Žugić kazao je da je Vlada dala preporuke u smislu jačanja odgovornosti svih nadležnih, u cilju ostvarenja osnovnog ekonomskog cilja, a to je dinamiziranje rasta.
„Svi resori i sektori moraju uraditi svoje pojedinačne planove štednje, odnosno racionalizacije, koje bismo sintetizovali u jedan interni uslovno sanacioni plan, koji će biti osnova sanacije za narednu godinu, nakon što probijemo ove fiskalne elemente vezane za nivo javnog duga i deficita“, kazao je Žugić nakon sjednice Vlade.
On je rekao da će se na narednoj sjednici Vlade definisati rok do kada sektori treba da naprave pojedinačne planove.
To je, kako je kazao Žugić, ne zakonska već moralna obaveza Vlade.
“Zaključak Vlade je da se nastavi snažno sa mjerama racionalizacije, odnosno štednje, kako bismo u narednoj godini imali ravnotežu u budžetu, odnosno kako bismo eliminisali deficit tekućeg budžeta i potrošnje, a ostavili eventualno prostor za elemente razvojne politike kroz finansiranje kapitalnih projekata odnosno razvojnu komponentu kapitalnog budžeta”, objasnio je Žugić.
On je precizirao da je 31. decembra prošle godine nivo državnog duga iznosio 57,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je javni dug, koji uključuje i dugove lokalnih samouprava, iznosio 59,6 odsto.
Žugić je saopštio da postoji nivo javnog duga koji ne nameće zakonsku obavezu izrade plana sanacije shodno Zakonu o budžetu i fiskalnim pravilima.
„Ali danas smo na Vladi zaključili, nezavisno od toga, da moralna obaveza kod Vlade ostaje da se bavimo svim mjerama štednje i u ovoj fazi kako ne bismo čekali narednu godinu, a znamo da ćemo zbog, prije svega razvojnih projekata, imati prekoračenje i nivoa duga i deficita u narednoj godini“, kazao je Žugić.
On je rekao da Crna Gora ima specifičan budžet sa dominantno mandatornim rashodima gdje plate penzije i socijalni troškovi za ljekove i za kamate po osnovu zaduženja dosežu 90 procenata.
“Ono što se neće dirati u narednom periodu jeste da će penzije i socijalna davanja biti uredne i servisirane održivo u narednom periodu. Taj segment javne potrošnje nećemo dirati”, rekao je Žugić.
Kada su u pitanju zarade i racionalnost javnog sektora, on je naveo da postoji prostor za smanjivanje troškova i u smislu smanjivanja broja zaposlenih, ali i u smislu uvođenja zarada u, kako je kazao, legalnije tokove.
“U narednom periodu nadam se donošenju zakona o zaradama, adekvatnoj valorizaciji i uštedi po tom osnovu, ali i po osnovu racionalizacije ukupnog javnog sektora”, dodao je Žugić.
On je naveo da se, prema zaključcima Vlade, tekuća potrošnja ne smije više finansirati iz novog zaduživanja.
“Jedino dozvoljeno zaduživanje jeste i ostaće za kapitalne projekte”, rekao je Žugić.
Smjernice makroekonomske i fiskalne politike sadrže srednjeročne ciljeve i srednjoročne okvire ekonomske i fiskalne politike na čemu se temelje i limiti javne potrošnje.
“Limiti javne potrošnje su elemenat rashodne strane budžeta, svakako dominantan elemenat potencijalnih deficita ravnoteže ili suficita u budžetu”, kazao je Žugić.
Javni dug je, kako je precizirao, ispod 60 odsto BDP-a.
„Treba reći da u prethodnom periodu, nakon određenog pada javnih prihoda u posljednjih dvije i po godine, imamo snažan rast javnih prihoda sa jedne strane, a sa druge strane manji nivo deficita”, rekao je Žugić.
On je kazao da je u prvom kvartalu ove godine naplaćeno 2,5 odsto više javnih prihoda u odnosu na plan.
„To je dobra vijest, a s druge strane smanjujemo deficit uz to da, iako imamo portfolio garancija u budžetu, definitivno se smanjuje rizik i neizvjesnost novog pada garancija na teret naše potrošnje“, zaključio je Žugić.
