Pet stvari koje nas zaglupljuju

Dok mnoge stvari na našem tijelu pokušavamo poboljšati, na mozak mislimo najmanje. Mozak nam je dat takav kakav je – većinom razmišljamo. Inteligenciju ne možemo izgubiti, kao što je odjednom ne možemo ni stvoriti, ali nam IQ isto može lagano porasti ili se smanjiti ukoliko ne vodimo računa o „treniranju mozga“.

Nismo čak ni svijesni da postoje svakodnevne stvari koje radimo, a da ne znamo da nam negativno utiču na sposobnost našeg mozga.
1. Razmišljanje o finansijama

Naš je mozak poput računara – ima određeni kapacitet memorije, kao i sposobnost procesuiranja određenih stvari u isto vrijeme, tvrdi Eldar Shafir koji je svoje istraživanje objavio 2013. godine u poznatom naučnom časopisu Science. Jedna od stvari koje najčešće brinu svakoga jesu finansije, kao i problemi koje se vezuju za njih.

Briga o finansijama može dovesti do toga da razmišljate sporije i donosite neracionalne odluke smanjujući istoremeno mogućnost fokusiranja. Kako pomoći sebi? S obzirom da je u današnje vrijeme gotovo nemoguće ne razmišljati o finansijama, moraćete smanjiti broj stvari koje vas zanimaju i koje vam opterećuju mozak. Koncentrišite se na manji broj stvari i mozak će vam raditi većom brzinom.

2. Samoća

Samoća vam povećava za 64% šansu da ćete negdje u budućnosti razviti demenciju. Potvrdilo je to istraživanje provedeno na Oxfordu, baš kao i to da ljudi s velikim brojem prijatelja i razvijenim društvenim životom razvijaju veći broj centara u mozgu što im odlično dođe u trenucima kada treba donositi važne odluke. Ujedno ljudi s boljim društvenim životom imaju bolju opštu kulturu i sposobni su da raspravljaju o širem krugu tema, baš zbog toga što su češće među ljudima te na taj način dobijaju priliku da govore o „svemu i svačemu“, te puno više i nauče.

3. Korišćenje tehnike 

Studija Univerziteta u Londonu iz 2011. je potvrdila da su taksisti koji se za navigaciju koriste iskustvom imali bolju memoriju i u prosjeku veći IQ od onih koji su se koristili isključvio GPS-om. U ovom istraživanju se lako možemo pronaći i svi mi koji se sjećamo vremena prije pametnih telefona kada smo pamtili i po više desetina telefonskih brojeva, dok danas jedva da možemo zapamtiti i vlastiti.

I mozak, kao i svaki mišić i organ, morate trenirati, a stalnim korištenjem napredne tehnologije pamćenje jednostavno ostaje zapostavljeno. Naučnici tvrde da bilo koji izazov koji postavite vašem mozgu povećava njegov kapacitet i sposobnost.

4. Nespavanje 

Koliko je vas ostajalo (ili još uvijek ostaje) budno što duže kako bi učili? Nova istraživanja pokazuju da time u stvari smanjujete sposobnost učenja, odnosno da stvar radite – pogrešno. Njemačko istraživanje je tako ustvrdilo da su studenti koji su nakon učenja odspavali 40-tak minuta imali 85% bolje rezultate od onih koji su drijemanje preskočili. I dok je očigledno da drijemanje nakon učenja pomaže, pitanje je koliko bi trebalo trajati idealno drijemanje. Dok Njemci tvrde 40-tak minuta, neka istraživanja poput onog s Berkleya predlažu čak 90-tak minuta, a Australijski istraživači su zabilježili značajni napredak već nakon nekoliko minuta sna.

5. Upražnjavanje istih hobijsa

Mozak na vježbe reaguje isto kao i tijelo – u početku se zabilježi veliki napredak, da bi se nakon nekog vremena napredak naglo usporio pa čak i prestao. Mind Research Network istraživanje je pokazalo da su muškarci koji su tek počeli da igraju Tetris zabilježili nagli porast glukoze koju mozak koristi kao energiju kao i dosta veći protok neurona. Ali nakon nekog vremena, nivo se smanjio a broj neurona smanjio iako su subjekti zadržali istu sposobnost igranju Tetrisa. Zaključak cijele priče je da obavezno nađete neki hobi, ali da ga je preporučljivo mijenjati nakon nekog vremena jer ćete na taj način vježbati i mozak.

Check Also

ECB: Podići ćemo kamatne stope koliko god je potrebno

Evropska centralna banka (ECB) će podići svoje kamate koliko god je potrebno da smanji baznu …

Leave a Reply

Your email address will not be published.