Nakon najnovijeg zaoštravanja retorike između Atine i Brisela, ponovno se rasplamsala diskusija oko mogućeg izlaska Grčke iz eurozone.
Sudeći prema intenzivnim sastancima koji se tokom cijele nedelje održavaju u Briselu, ostalo je sve manje vremena za postizanje kompromisa između najvećeg evropskog bolesnika i njegovih povjerilaca.
Pokušaji novog grčkog premijera Aleksisa Ciprasa da isposluje novi dogovor oko otpisa duga uz istovremeno labavljenje mjera štednje nametnute postojećim dogovorom Trojke zasad su naišli na tvrdi zid evropskih povjerilaca.
Kako se približava kraj februara kada istječe program pomoći eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda, tako nervoza na finansijskim tržištima raste. Primjetan je sve veći odliv depozita iz grčkih banaka, a traženi prinos na 10-godišnje grčke obveznice dostigao je gotovo 11 posto.
Vatru dodatno potpiruje grčki ministar finansija Janis Varufakis, koji je u razgovoru za italijanski RAI rekao kako će se zona zajedničke valute eurozona raspasti ako Grčka iz nje izađe.
– Euro valuta je krhka. To je kao da gradite kulu od karata, ako izvučete grčku kartu, druge će se urušiti. Želim upozoriti sve one koji bi željeli Grčku strateški amputirati iz Evrope, jer to je jako opasno – kazao je Vaufakis dajući do znanja da će u slučaju izlaska iz eurozone Grčka za sobom povući i druge prezadužene članice.
Za Alana Greenspana, šefa američkih Federalnih rezervi izlazak Grčke iz eurozone samo je pitanje vremena. – Grčka se nalazi u situaciji da ako ne dobije dodatne zajmove, neće moći platiti dugove i napustit će euro – predviđa Greenspan dodajući da ne vidi ko bi bio voljan Grcima osigurati sredstva s obzirom na dosadašnja razočaranja.
Grčka svojim porvjeriocima ukupno duguje oko 250 milijardi eura. Bilateralni krediti pojedinih članica eurozone iznose oko 53 milijarde, Međunarodni monetarni fond (MMF) posudio je 35 milijardi, a Evropska centralna banka (ESB) u svom portfelju ima grčke državne obveznice ukupne procijenjene vrijednosti od 20 milijardi eura.
Bankrot Grčke i izlazak iz eurozone doveo bi do velikog potresa na finansijskim tržištima. Evropa bi opet postala zona nesigurnosti, došlo bi do rasta cijena zaduživanja članica i ozbiljne opasnosti da će i druge zemlje slijediti grčki primjer.
Evropski povjerioci, najvećim dijelom Njemačka, pretrpjeli bi velike gubitke budući da bi za većinu grčkih dugova nastupio moratorijum.
U Grčkoj bi došlo do paničnog povlačenja depozita iz banaka što bi prouzročilo kolaps bankarskog sistema. U kratkom roku došlo bi do dramatičnog pada BDP-a, zaposlenosti i realnih plata. Napuštanjem eura i vraćanjem drahme u monetarni sistem, ekonomija bi morala krenuti od nule.
Upravo zbog ogromnih gubitaka koji prijete i jednoj i drugoj strani, za očekivati je da će na kraju ipak prevladati razum.
Profesor s zagrebačkog Fakulteta političkih nauka Luka Brkić ne vjeruje u crni scenario i uvjeren je da će, uprkos trenutnom zaoštravanju stavova, na kraju doći do kompromisnog rješenja između Atine i zemalja povjerilaca. – Ja mislim da neće doći do izlaska Grčke iz eurozone niti iz Evropske unije zato što bi to i jednoj i drugoj strani prouzrokovalo puno više štete nego koristi – kaže Brkić.
Prema njegovom mišljenju, Evropa treba težiti većoj integraciji kako bi se lakše riješili problemi visokozaduženih zemalja. – Evropa ima konstrukcijski deficit jer s ovakvim eurom nije optimalno valutno područje – ističe Brkić dodajući da problem Evrope nije višak integracije, nego manjak dubine integracije.
