Saxo banka: Od Danske do Kine, cio svijet se orijentiše na valutno vezivanje

Dodajte komentar

Autor: Džon Dž. Hardi (John J. Hardy)

Nakon 15. januara, kada je nastupio potres deviznog kursa,  Centralna banka Švajcarske (SNB) odustala je od utvrđenog gornjeg limita za franak, a banke širom svijeta su se orijentisale na valutno vezivanje. U Evropi, nastojanja su bila usmjerena na nalaženje paralele sa švajcarskim frankom,  a najveću pažnju dobile su dvije valute: danska kruna (DKK) i češka kruna (CZK).

Vezivanje danske krune za euro izazvalo je toliki pritisak da je primoralo Centralnu banku Danske (Nationalbanken) da tri puta smanji kamatnu stopu – na negativnih 0,50%, koliko iznosi u ovom trenutku – i da kroz konkretnu tržišnu intervenciju u januaru proda,  prema nekim procjenama,  100 milijardi danskih kruna (13 milijardi eura ili oko 5% bruto domaćeg proizvoda Danske).

Ipak, Danska nije Švajcarska – danska kruna je ipak valuta kojom se manje trguje te nema reputaciju sigurne valute. Pored toga, Danci imaju ogromna penzijska sredstva u drugim valutama i boriće se svim silama da kroz valutno vezivanje sačuvaju njihovu vrijednost. Nationalbanken je već dogovorila s danskim trezorom da prestane s emisijom dugoročnih državnih obveznica kako bi natjerala kupce danske krune da zadrže neprivlačne, kratkoročne instrumente s negativnim prinosom. Uz to, dansko valutno vezivanje je posljednje među valutama iz mehanizma formiranja deviznih kurseva ERM II, pri čemu ovo vezivanje mora braniti i sama ECB.

Češka kruna možda predstavlja zanimljiviju studiju slučaja. Ona nije vezana za euro, ali je Centralna banka Češke,  kao alat monetarne politike objavila donji minimalni nivo kursa između EUR/CZK od 27.00,  kako bi izbjegla deflaciju i stimulisala industriju u Češkoj Republici, a nakon što je stopa politike Centralne banke već krajem 2012. godine dostigla nultu granicu. Prelazak na donju granicu za kurs bio je dijelom inspirisan donjom granicom koju je za EUR/CHF  utvrdila Centralna banka Švajcarske. Međutim, ovaj mehanizam nije više tako inspirativan. Ovo možda predstavlja bolji cilj  za špekulante, no i za njih je to  ipak valuta kojom se veoma slabo trguje u čvrsto utvrđenoj valuti od strane Centralne banke. Još jedna razlika je u tome što je Centralna banka Češke (CNB) utvrdila vremenski horizont za svoju donju granicu kursa, što SNB nikada nije usvojila kao model. Da li bi to moglo značiti da češkoj kruni predstoji kolebljivost kada naredne godine CNB pokuša da se izvuče iz te politike? U bližoj budućnosti,  kada češka Centralna banka objavi svoje najnovije podatke o rezervama u četvrtak, saznaćemo da li će biti neposrednog pritiska na takvo vezivanje valute.

Izvan Evrope, prvo možemo razmotriti izvoznike nafte na arapskom poluostrvu, gdje bi vezivanje za američki dolar trebalo da je pod značajnim pritiskom pošto su njihove ekonomije pogođene padom cijene nafte u USD. Međutim, ova vezivanja valuta su i ranije preživjela snažan pritisak i pokrivena su ogromnim rezervama, čak  i u slučaju kada snažni USD za ove ekonomije uvećava ekonomske rizike od pada vrijednosti, bez obzira što je dodatno pogoršao prekomjerni bum tokom vrtoglavih godina između 2010. i 2013. godine, kada su cijene nafte bile visoke a istovremeno je američki dolar bio slab.

Dalje na istoku imamo najvažniji odnos između svjetskih valuta: kinesko kontrolisano vezivanje valute, ili „puzajući devizni kurs“ u odnosu na američki dolar. Tokom posljednje godine, Kina je konačno počela da se hvata u koštac s najvećim kreditnim „mjehurom“ koji je svijet ikada doživio, a to čini u trenutku kada se američki dolar, za koji je njena valuta vrlo jasno vezana, nalazi na tržištu sa tendencijom rasta kursa, dok su sljedeće dvije glavne valute, japanski jen i euro, značajno devalvirali. Da li nas uskoro očekuje devalvacija juana? Već se mogu vidjeti znaci pritiska: devizni kurs između USD/CNY dijeli samo djelić procenta da dostigne najveći dvogodišnji nivo – što se nije desilo od devalvacije juana 1994. godine.

Svijet će morati da se pripremi na posljedice devalvacije juana. Šta bi to značilo? To bi pokrenulo još jedan talas sila deflacije koji će zapljusnuti svijet i dodatno izvršiti nepodnošljiv pritisak na već napregnuti svjetski devizni sistem. Devalvacija juana bi najvjerovatnije značila početak kraja post Breton-Vuds deviznog sistema od 1971. godine, kada je Nikson ukinuo pokrivenost američkog dolara zlatom. Jednako je bitno i da će to takođe značiti da Azija,  a naročito Kina,  moraju da nađu novi post-merkantilistički ekonomski model, iako pokušavaju da vrate vrijeme  devalvacijom valute očajnički pokušavajući da se izvuku iz deflacijske implozije kreditnog mjehura.

TAGOVI: ,
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *