Pavel Tamborski, izvršni direktor i predsjednik Varšavske berze: Sa državom, crno na bijelo

Kapitalizacija Varšavske berze danas prevazilazi udruženu kapitalizaciju bečke, budimpeštanske i praške berze. Tome je doprinijela (i) odluka poljskih vlasti da odabere berzu kao ključno oruđe za privatizaciju svojih državnih preduzeća uključujući tu i najveće državne kompanije iz oblasti energetike i finansija.

Na njoj su listirana i mnoga strana preduzeća, a Pavel Tamborski, izvršni direktor i predsjednik Varšavske berze se nada da će im se pridružiti i neka sa prostora Zapadnog Balkana.

Rijetko koja postsocijalistička država može se pohvaliti ekonomskim rezultatima koje ostvaruje Poljska – u toku pet godina krize kada je evropski BDP pao za 0,8% njena ekonomija je ostvarila rast od preko 20%. Ova zemlja ima najveću berzu u Istočnoj i Centralnoj Evropi, preko koje je u prethodne dvije decenije izvršila transparentnu, odnosno veoma uspješnu privatizaciju. Nekada investicioni bankar, Pavel Tamborski je u protekle dvije godine kao podsekretar u Ministarstvu finansija radio na privatizaciji preostalih državnih preduzeća, da bi se ove godine našao na čelu Berze.

Po njemu, poljski recept za uspjeh krije se u „trudu da ispunimo sve kriterijume koje nam je EU postavila da bismo postali zemlja članica”. Poljska je sada među brzorastućim ekonomijama, a kapitalizacija Varšavske berze danas prevazilazi udruženu kapitalizaciju bečke, budimpeštanske i praške berze. Na njoj se listiraju mnoga strana preduzeća, a g. Tamborski izražava nadu da će im se pridružiti i neko sa prostora Zapadnog Balkana.

B&F: U jednom od vaših prvih intervjua po imenovanju na mjesto izvršnog direktora i predsjednika Varšavske berze rekli ste da je pitanje spajanja ove berze sa Bečkom prioritet. U međuvremenu je donijeta odluka da se ove dve berze ipak ne spoje. Šta je sada prioritet Varšavske berze?

P. Tamborski: Prije svega bih rekao da je spajanje Varšavske i Bečke berze u startu bio veoma komplikovan zadatak. CEE Stock Exchange Group ima većinski udio u Bečkoj, ali i Budimpeštanskoj, Ljubljanskoj i Praškoj berzi. Dakle to ne bi bilo poput spajanja dvije obične kompanije jer ovdje govorimo o usklađivanju pet veoma različitih tržišta. Dugo smo razmišljali o spajanju i ipak je prevagnula odluka da se fokusiramo na naš organski rast u Poljskoj.

Sada je taj fokus na pružanju najbolje moguće usluge postojećim ali i privlačenju novih klijenata iz Centralne i Istočne Evrope. Želimo da ojačamo poziciju Varšavske berze proširivanjem van okvira standardnog poslovanja, i to ćemo ostvariti fokusiranjem na šest oblasti: na likvidno tržište kapitala, na razvijeno tržište dugova, na tržište derivata, zatim tržište roba koje su investitorima atraktivne, na sveobuhvatnu ponudu informacija za investitore i emitente, kao i na novi poslovni segment zasnovan na kompetencijama berze. Ona će naime svojim klijentima pružati i pomoć posle trgovanja – integrisanu ponudu kliringa i risk menadžmenta. Glavni cilj naše strategije do 2020. godine je da za investitore iz CIE budemo uvek prvi izbor.

B&F: Pojedini analitičari tvrde da su nedavne reforme poljskog privatnog penzionog sistema i labavljenje pravila koja su penzionim fondovima branila da ulažu van zemlje oslabile poziciju Varšavske berze. Kažu da kompanije poput mađarskog MOL-a i češkog CEZ-a koje su ušle na Varšavsku berzu kako bi pristupile kapitalu ovih penzionih fondova sada imaju malo razloga da koriste njene usluge. Da li su ove reforme zaista redefinisale poziciju Berze?

P. Tamborski: Nesigurnosti koju je izazvala ova reforma došao je kraj. Šta više, sada samouvjereno možemo poručiti investitorima da smo se vratili u igru. Oko 2,5 miliona pojedinaca, uglavnom dobrostojećih, je odlučilo da ostanu korisnici privatnih penzionih fondova. Zato možemo sa određenom sigurnošću tvrditi da će oni ubuduće biti likvidni. To će, nadamo se, zajedno sa stabilizacijom tržišta, imati pozitivan uticaj i na Varšavsku berzu.

Penzioni fondovi će ostati važan dio poljskog tržišta kapitala. Naravno, njihov način poslovanja će se vjerovatno promijeniti tako da će biti zainteresovaniji za velike i likvidne kompanije koje isplaćuju dividende, ali to ne znači da će u potpunosti izgubiti interesovanje za male ali profitabilne firme. Ubijeđen sam da će penzioni fondovi sada postati aktivniji učesnik na tržištu, posebno u određenim oblastima, poput trgovanja korporativnim obveznicama.

B&F: U svijetu je vidljiv trend konsolidacije tržišta akcija ali i povećanja konkurencije kod alternativnih platformi za trgovanje. Kako u takvim uslovima male berze mogu osigurati svoju poziciju?

P. Tamborski: Svi traže načine da smanje troškove, da nađu načine za sinergiju, rečju – da postanu atraktivniji za klijente. Zato smo mi i dalje zainteresovani za saradnju sa ostalim igračima u regionu sa ciljem da učinimo Centralnu i Istočnu Evropu privlačnijom za međunarodni kapital. Dakle, iz planova nismo isključili moguće saveze ili akvizicije, samo je važno da oni, ako ih bude, budu izvodljivi.

Snaga leži u srednjim preduzećima

B&F: U kojoj mjeri Varšavska berza može pomoći Poljskoj da osigura poziciju brzorastućeg tržišta kapitala nasuprot snažnom ruskom i turskom tržištu?

P. Tamborski: Varšavska berza, kao glavno mjesto za trgovanje finansijskim instrumentima, je jedna od važnih institucija na poljskom tržištu kapitala. Sa jedne strane, ona je bila ključno oruđe za privatizaciju poljskih državnih preduzeća, uključujući tu i najveće državne kompanije iz oblasti energetike i finansija, pri čemu su kroz nju prošle milijarde stranih investicija. U inicijalnim ponudama akcija (IPO) državnih preduzeća na Varšavskoj berzi učestvovale su takođe i hiljade domaćih investitora. Sa druge strane, na hiljade privatnih kompanija su bile u mogućnosti da prikupe kapital. IPO su, osim pružanja mogućnosti za sticanje kapitala, podigle i javnu svijest o važnosti ulaganja u hartije od vrijednosti pa tako danas 1,5 milion građana ima otvorene (brokerske) račune na Varšavskoj berzi.

Sada je ostalo malo državnih kompanija koje bi mogle svoje akcije da ponude preko Berze, neke od njih su Pošta Poljske, domaći avioprevoznik LOT airlines, ili na primjer kompanije iz konglomerata PKP Grupe. Naravno, ima i kompanija iz regiona koje bi mogle napraviti IPO na Varšavskoj berzi. Snaga ovog dijela Evrope leži u srednjim preduzećima. Zato i računamo na njih.

B&F: Prema podacima Dilojtove liste 500 najvećih kompanija iz Centralne i Istočne Evrope već treću godinu zaredom kompanije se suočavaju sa padom prometa. Kao razlog za ovo navode se slabljenje evropskih tržišta i geopolitički rizici. Da li su njihovi negativni uticaji vidljivi i na Varšavskoj berzi?

P. Tamborski: Varšavska berza se proteklih godina, podržana rastom održive poljske ekonomije i stabilnim protokom javnih ponuda, proširila. Međutim, u narednim godinama moramo da potražimo dodatne izvore rasta. Mislim da imamo mnogo raznovrsnih prilika, pa i na sopstvenom tržištu, koje još raste. Poljska je jedina članica EU koja tokom finansijske krize nije zapala u recesiju. Imamo stabilan ekonomski rast zbog visokog nivoa domaće tražnje, strogih finansijskih propisa koji obeshrabruju poljske banke od učestvovanja u visokorizičnim finansijskim transakcijama i fleksibilnu valutu kojoj je bila dozvoljena depresijacija koja je zatim podstakla naš izvoz. Danas, u aktuelnoj političkoj situaciji, Poljska u poređenju sa nekim drugim zemljama iz regiona izgleda kao sigurna luka, odnosno dobra prilika za investiranje, što nama svakako “ide na ruku”.

Ne napuštamo Kijev

B&F: Neke ukrajinske poljoprivredne kompanije koje posluju i u Rusiji i u Ukrajini, poput Agroton Public Ltd-a, Kernel Holding-a i Milkiland NV-a, su listirane na glavnom tržištu Varšavske berze. Kako se rat u Ukrajini reflektovao na njihovu tržišnu kapitalizaciju i da li bismo na osnovu njihove pozicije mogli izvući neki zaključak o uticaju ovog sukoba na kompanije iz regiona?

P. Tamborski: Iz očiglednih razloga je opalo interesovanje za ukrajinske kompanije. Ali Varšavska berza vjeruje da Ukrajina još ima potencijala, i zato je ostavila otvoreno svoje predstavništvo u Kijevu. Vjerujemo da postoji mogućnost pronalaženja novih emitenata u Ukrajini, iako smo svjesni da je za spremnost investitora da ulažu važna i politička stabilnost. No, da bi se pomoglo Ukrajini mora se pomoći njenoj ekonomiji da se razvija.

B&F: Kao što ste već pomenuli, Poljska je jedna od retkih zemalja koje su se pokazale kao otporne na globalnu finansijsku krizu iz 2008. Kako su međutim obostrane sankcije Rusije i EU uticale na ekonomiju vaše zemlje, koja se zalagala čak i za pooštravanje istih?

P. Tamborski: Današnja situacija u Istočnoj Evropi predstavlja poteškoću za oprezne investitore koji ne vole da rizikuju ali i za kompanije koje odjednom moraju da traže nova tržišta. Naravno, sankcije imaju negativni uticaj i na onoga ko ih uvodi. U Poljskoj su imale veliki uticaj na kompanije koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i koje su bile veoma fokusirane na rusko tržište. Sankcije su ih primorale da diversifikuju svoj izvoz, da brzo pronađu nove klijente kao i da se pozabave ograničavanjem svojih gubitaka.

B&F: Koje su prednosti dualnog listiranja kompanija, odnosno dvojakog listiranja – na lokalnoj i međunarodnoj berzi? Da li su kompanije iz CIE regiona sposobne da ispune kriterijume za međunarodno listiranje i da li vam se čini da je neka kompanija sa Zapadnog Balkana potencijalni kandidat za dualno listiranje, možda baš na Varšavskoj berzi?

P. Tamborski: Strane kompanije grade ugled berze, naglašavaju njen i međunarodni karakter tržišta i privlače pažnju kako emitenata, tako i novih investitora koji su sposobni da kupuju akcije stranih kompanija na najvećoj berzi u regionu. Strane kompanije su takođe važan dio ponude za naše investitore. Zato ćemo nastaviti da se trudimo da privučemo emitente iz Centralne i Istočne Evrope, bilo za dualni ili singl listing. Za sada neke bjeloruske, ukrajinske i austrijske kompanije razmatraju IPO na Varšavskoj berzi. Što se tiče vaših susjeda, od 60-tak stranih kompanija koje su listirane na Varšavskoj berzi tri su iz Bugarske ali za sada nemamo nijednu sa prostora Zapadnog Balkana. Nadamo se da će se to uskoro promijeniti.

B&F: U Evropi postoji strah od deflacije i stagflacije. Kako on utiče na preferencije investitora i stavove kompanija kada su u pitanju različiti modeli finansiranja rasta?

P. Tamborski: Kada je na tržištima teška situacija kompanije smanjuju potrošnju i postaju defanzivne po pitanju načina za povećanje kapitala, ali kada investiraju trude se da prate unutrašnje strategije finansiranja. Kako kriza prolazi, kompanije postaju otvorenije prema drugim vidovima finansiranja kao što su prodaja akcija ili izdavanje obveznica. Na makro nivou deflacija najviše obeshrabruje štednju i investiranje, zbog niskih kamata. Ona smanjuje apetit za kapitalom, što je u suprotnosti sa potrebama kompanija, koje treba da rastu.

B&F: Ove godine Poljska slavi 25 godina nezavisnosti, 15 godina članstva u NATO-u i deceniju članstva u EU. S obzirom na činjenicu da ste za to vrijeme radili i u javnom i u privatnom sektoru, možete li nam iz oba ugla objasniti kako su ovi događaji uticali na Poljsku?

P. Tamborski: Od devedesetih godina prošlog vijeka, kada je započet strukturni zaokret naše ekonomije ka principima slobodnog tržišta, bilježimo konstantan rast ekonomije. Od tada nismo imali pad BDP-a, čak ni za vrijeme pomenute finansijske krize koja je dobro protresla Evropu. Između 2008. i 2013. godine poljska ekonomija je ukupno porasla za više od 20%, što je rekord među EU zemljama.
Ekonomiju smo unaprijedili prije svega trudom da ispunimo sve kriterijume koje nam je EU postavila da bismo postali zemlja članica. Posle pristupanja Uniji razvoj ekonomije se samo nastavio – dobili smo i pristup fondovima koji su nam pomogli da dalje ulažemo u razvoj infrastrukture. Pokazalo se da je recept za procvat poljske ekonomije bila naša pripremljenost, rad ali i povoljni spoljni faktori.
Dinamičan rast domaćeg tržišta stvorio je potražnju za većim brojem IPO-a, ali i za sigurnijim regulatornim okruženjem usaglašenim sa EU standardima. Zbog svega navedenog je jačala i Varšavska berza. Ona danas investitorima nudi mogućnost ulaganja u brzorastuću ekonomiju u razvoju ali istovremeno i tržište kapitala regulisano po standardima EU.

Intervju preuzet sa: bif.rs

Check Also

Da li će se pad kriptovaluta odraziti na klimu?

Ogromna potrošnja energije jedva se smanjila uprkos tome što je iznos u visini jednog triliona …

Leave a Reply

Your email address will not be published.