Stečaj uveden u 630 preduzeća

Podgorički Privredni sud je tokom prošle godine uveo stečaj u 630 preduzeća, od čega je u 469 predmeta odluka o uvođenju stečaja postala pravosnažna, kazao je za „Dan” predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

– Privredni sud je tokom 2014. u radu imao ukupno 811 predmeta stečaja, sa predmetima koji su prenijeti iz 2013. i ranijih godina, dok je samo u prošloj primio 535 predmeta, odnosno predloga za pokretanje stečajnog postupka – rekao je Jovanić.

Prošle godine broj preduzeća koja su otišla u stečaj povećan je za 213 u odnosu na 2013, kada je Privredni sud uveo stečaj u 417 preduzeća. Na drugoj strani, na kraju novembra, prema podacima Centralne banke, od ukupno 63,5 hiljada preduzeća i preduzetnika, u blokadi je bilo njih 13,9 hiljada zbog 486,7 miliona eura duga, što je povećanje u odnosu na kraj 2013, kadaje u blokadi bio 12.981 dužnik.

Član skupštinskog odbora za ekonomiju Goran Tunonja (Pozitivna) smatra da takvi podaci vjerno prikazuju sumornu sliku domaće ekonomije, posebno u svjetlu zaduženja koje je Vlada za ovu godinu, na osnovu očekivanog rasta ekonomije, projektovala na 671 milion eura.

– U trenutnoj situaciji imamo rast nezaposlenosti, povećan broj preduzeća koja se gase i parametre koji pokazuju da ekonomija nije u porastu. Upitno je šta će nam donijeti 2015, a mislim da su neke optimističke prognoze Vlade nerealne, rekao je Tuponja.

On je podsjetio da je ministar finansija Radoje Žugić kazao da je za održivost duga potreban rast od 3,8 odsto BDP-a, što je, po Tuponjinom mišljenju, protivrječno podacima na kojima je baziran kompletan budući period.

Lider PzP-a Nebojša Medojević kazao je da postoji više različitih trendova u domaćoj privredi, a jedan od najvećih problema već dugo je nelikvidnost, što znači da je sve manje novca u opticaju između preduzeća i da je sve više blokiranih računa.

– Posebno treba vidjeti koja je priroda stečaja, jer su obično ti stečajevi u najvećim privatnim preduzećima posledica nemogućnosti vraćanja kredita, tako da se radi o neriješenim dužničko-povjerilačkim odnosima između privatnog sektora, banaka i države. Privatna preduzeća duguju ogroman novac dobavljačima, bankama i državi, tako da se problem nelikvidnosti samo pojačavao u poslednjih nekoliko godina. Iako se Vlada zaduživala i u protekle četiri godine u ekonomski sistem ubacila milijardu eura, BDP je porastao za svega 200 miliona. Očigledno je da postoje određene sive zone u domaćoj ekonomiji preko kojih curi novac iz ekonomskog sistema, ocijenio je Medojević.

On ističe da je teško dati jednoznačnu ocjenu stanja u Crnoj Gori zato što nije ista pozicija malih preduzeća koja ne mogu da izdrže nelojalnu konkurenciju i tajkunskih preduzeća koja su privilegovana i imaju zaštitu kompletnog sistema, u prvom redu Privrednog suda, gdje povjerioci, praktično, ne mogu da se naplate.

– Najbolji primjer je kompanija Vektra Montenegro, vlasnika Dragana Brkovića.

Sudski sporovi vezani za tu kompaniju traju godinama, a Crnogorska komercijalna banka ne može da naplati preko 100 miliona eura potraživanja, niti može da aktivira hipoteke koje je Vektra dala kao obozbjeđenje kredita, rekao je Medojević.

Na drugoj strani, kaoje dodao, privatnici dobrovoljno guraju preduzeće u stečaj kako bi izbjegli plaćanje obaveza povjeriocima i poreza, kao i vraćanje kredita bankama, dok novac drže u gotovini ili ga iznose iz zemlje.

Ekonomski analitičar Siniša Lekić podsjeća da preduzeća u blokadi i veliki poreski dug predstavljaju problem koji je odavno prisutan u Crnoj Gori.

– Stečaj kao poslednja šansa kod nas je shvaćen na poseban način, jer se poslodavac tako oslobađa obaveza prema radnicima, a firma odlazi nepovratno na put bsz povratka, pri čemu su posledice za vlasnika preduzeća gotovo minorne, ukazao je Lekić i dodao da je po istom principu ugašen veliki broj preduzeća.

On smatra da bi zakonodavstvo trebalo da posmatra tu pojavu na drugi način, prvenstveno zato što vlasnici preduzeća koja su otišla u stečaj osnivaju nove firme.

– Smatram da bi poslodavac koji svojim poslovnim odlukama dovede firmu do stečaja trebalo da ima neki vid zabrane dalje privredne aktivnosti, a posebno je problematična blokada računa i poslovanje preko povezanih firmi, pa bi taj način zaobilaženja zakona trebalo brižnije pratiti i posebnim mjerama onemogućiti da se stečaj i blokada firmi izazivaju namjerno kako bi se poslodavac riješio obaveza, zaključio je Lekić.

Nijesu isključeni novi porezi

Kriza nelikvidnosti u Crnoj Gori, finansijska nedisciplina i kriza dužničko-povjerilačkih odnosa teško mogu da se raspletu bez adekvatne i efikasne reakcije tužilaštva, policije i pravosuća, jer tu ima elemenata organizovanog kriminala i tzv. bankarske mafije, kazao je Nebojša Medojević.

– U relaciji izmeću komercijalnih banaka i najvećih dužnika u stvari se kriju dogovoreni poslovi, ali to je zasad, zbog veza koje najveći dužnici imaju sa vrhom vlasti, tema koja se gura pod tepih, dok se problem uvećava, istakao je Medojević.

On upozorava da će na kraju najveće probleme da imaju poreski obveznici, koji će sve to morati da nadoknade iz budžeta i zato se mogu očekivati nova zaduživanja.

– Svako novo zaduživanje predstavlja neki novi porez u budućnosti, pa se i ove godine, osim planiranog zaduženja, može očekivati i povećanje poreza da bi se popunile rupe u sistemu koje prave privilegovani dužnici -naglašava Medojević.

Check Also

NLB banka zapošljava: Analitičar / Viši Analitičar

Privlači Vas rad u dinamičnom okruženju sa timom iskusnih profesionalaca? Želite da gradite karijeru u …

Leave a Reply

Your email address will not be published.