Sve slabiji euro i nije tako loša vijest za eurozonu

Američki dolar je sve skuplji za građane eurozone. To baš ne raduje turiste i uvoznike, ali može pomoći oporavku evropske ekonomije. Postoji i velika opasnost: gubitak povjerenja u euro.

Prošlog marta se za jedan euro mogao dobiti jedan dolar i 39 centi, u septembru je euro vrijedio još dolar i 29 centi, danas je kursna lista oko 1,19 dolara za jedan euro.

To znači da je već dostignuta najniža vrijednost od 2006. godine, makar taj razvoj nikoga nije iznenadio. Jer američka ekonomija raste toliko da i tamošnja centralna banka (FED) opet razmišlja da “poskupi” novac da bi se spriječila inflacija. A Evropska cenralna banka (ESB) želi još više olabaviti fiskalnu politiku kako bi podstakla ovdašnju slabašnu konjunkturu.

“U načelu se događa ono što su mnogi analitičari nagoviještali čitavo vrijeme”, tvrdi Stefan Schneider, ekonomista Deutsche Banke u razgovoru za DW.

On i njegove kolege misle da će dolar sve više jačati u godinama koje dolaze i opet se čuju nagađanja da će na koncu nastupiti paritet (1 euro = 1 dolar).

Za ovog ekonomistu to nipošto ne mora značiti problem. Sasvim suprotno od toga: “jeftin” euro čini i evropske proizvode jeftinijim na svjetskom tržištu i zemlje izvoznice poput Njemačke od toga mogu imati velike koristi. Evropska preduzeća se ovako opet mogu takmičiti i sa kompanijama iz Japana nakon što je tamošnja valuta proteklih godina izgubila na vrijednosti.

“Slab” euro je potpuno i u duhu politike Evropske centralne banke. Njen predsjednik Mario Draghi je za list Handelsblatt rekao kako valutni kurs nije jedan od ciljeva politike ESB-a, ali kursna lista je važna za stabilnost cijena i ekonomski rast.

Tim više što je cijena nafte (i koja se tradicionalno obračunava u dolarima) neuobičajeno jeftina. Kad bi taj trošak opterećivao ekonomiju zone eura, onda bi to moglo “ugušiti” ekonomski rast. Ali ovako nije samo nafta, nego su i druge sirovine trenutno razmjerno jeftine. To nije samo dobro za izvoznika -rekordera poput Njemačke, nego i za druge evropske zemlje okrenute izvozu, poput Italije, Francuske ili Španije.

Kada je riječ o Grčkoj, tu i stručnjaci jedva imaju reći šta novo: ekonomija se tamo teško oporavlja, a finansijska tržišta su zabrinuta da će buduća vlada, što bi lako mogla biti lijevo orijentisana stranka Syriza, doista obustaviti otplate kredita.

“Diskusija o Grčkoj je tu elementarna: psihološki je to ogromno opterećenje i to se odražava na finansijskim tržištima”, objašnjava Folker Hellmeyer iz Pokrajinske banke Bremena.

“To se naravno uklapa i konstrukciju gospodina Draghija. Poželjan je slab euro kako bi se pozitivno uticalo na ekonomije, posebno one zemalja juga Evrope.”

Utoliko je i Mario Draghi u ovom intervjuu još jednom najavio i dodatno podstaći inflaciju u eurozoni, “po potrebi i neophodnim dodatnim mjerama”, kaže direktor ESB-s. Drugim riječima, masovnim otkupom državnih obveznica čime bi na tržište novca stigle nove količine novca. On bi trebalo da posluži za investicije, ali naravno da će tako i pasti vrijednost evropske valute prema dolaru.

Ali za analitičara Christopha Zwermanna je to veoma opasna “igra”. On upozorava da strani investitori u zemljama zone eura sa svojim ulozima bilježe još samo gubitke i to bi moglo značiti da će euro još više izgubiti na vrijednosti.

“Vidjećemo da će euro mnogo brže pasti nego što bi nekome bilo milo”, upozorava Zwermann.

“Lako se može dogoditi da će to izazvati novu krizu u zoni eura, sasvim jednostavno zbog toga jer se naglo gubi povjerenje u euro ili u Evropu.”

Njegov je zaključak da je gubitak povjerenja mnogo opasniji nego morati živjeti sa jakim eurom. A toga se moraju sjetiti i njemački izvoznici: “Veliki njemački izvoznici su uspijevali poslovati i sa kursom od 1,40 prema dolaru i čak i tako su bili konkurentni na svjetskom tržištu.”

Check Also

Kamatne stope više, ali je premija rizika pala

Ušli smo u Šengen, postali integralni dio ekonomije Evropske unije. A kad ste dio te …

Leave a Reply

Your email address will not be published.