Viceguverner Centralne banke (CBCG) za kontrolu bankarskog sistema Velibor Milosevic u intervjuu “Vijestima” kazao je da na crnogorskom bankarskom tržištu i dalje postoji oligopol, odnosno da se banke drže zajedno što onemogućava pad kamatnih stopa.
“Još ne postoji konkurencija u pravom smislu te riječi pa se može zaključiti da se banke i dalje drže zajedno. Takvo ponašanje onemogućava da dođe do značajnijeg pada aktivnih kamatnih stopa. Međutim, s obzirom na to da je nedavno zabilježen pad kamata za nešto više od jednog pro centnog poena, želim da vjerujem da će se taj trend nastaviti i da će kamatne stope dostići jedan prihvatljiv nivo”, kazao je Milošević.
On je istakao da mnogo toga ukazuje da je oligopol na bankarskom tržištu i dalje prisutan, a u kojoj mjeri to nam ostaje da vidimo u skorijem periodu.
Ništa od privremene odluke o ograničenju kamatnih stopa, iako je najavljivana iz CBCG, nazivajući pojedine stope ze lenaškim. I Vi ste ocijenili da treba ograničiti kamate. Zašto je CBCG odustala od te mjere?
Ne bih rekao da je CBCG odustala, već da je za sad odložila donošenje odluke. U sklopu redovnih aktivnosti kontinuirano pratimo kretanje kamatnih stopa, a urađena je i opsežna analiza sa stanjem na kraju septembra prošle godine. Zaista je sve išlo u prilog ograničenju kamatnih stopa i u jednom trenutku je ta mjera bila gotovo izvjesna. Ipak, rekao bih „u minut do 12“, došlo je do njihovog smanjenja na novoodobrene kredite na nivou sistema. U oktobru prosječna ponderisana aktivna efektivna kamatna stopa banaka na novoodobrene kredite bilježi pad za 1,06 procentnih poena u odnosu na septembar. Takođe, ta stopa na kraju novembra bilježi smanjenje u odnosu na septembar, što smo prepoznali kao pozitivan signal. Shodno tome, može se očekivati da kamatne stope nastave silazni trend i u narednom periodu, ali ako se to ne desi, Savjet CBCG ima spreman odgovor.
Koji je to odgovor ?
Zaustavljanje rasta kamatnih stopa.
Godinama bezuspješno Vladi preporučujete da inicira li mitiranje kamata, kao i bankama i MFI. S obzirom na to da ste se i krajem 2014. zadržali na prepomkama, znati U to da Savjet CBCG, iako je ocjenjivao da je nivo kamatnih stopa na kredite građanima i privredi prijetnja finansijskoj stabilnosti države, ne smije to da učini?
Banke u našem sistemu parazitiraju na privrednom tkivu Crne Gore i zbog takvog ponašanja činimo sve što je u našoj moći da preveniramo isto. Podsjetio bih da je Centralna banka već jednom primjenjivala mjeru privremenog ograničenja kamatnih stopa banaka u novembru 2012. godine. Tada smo u cilju pospješivanja kreditne aktivnosti i održavanja stabilnosti fi nansijskog sistema donijeli odluku o privremenim mjerama za ograničenje kamatnih stopa banaka. Iako su nakon toga kamatne stope zabilježile blagi pad nije došlo do očekivanog poboljšanja kreditne aktivnosti na nivou bankarskog sistema. Stoga je primjena te odluke doprinijela stabilizaciji aktivnih kamatnih stopa na tržištu i eliminisanju ekstremno visokih kamatnih stopa.
Koja je, prema Vašoj ocjeni, kamatna stopa koju građani i privreda mogu da izdrže?
Kao što sam i ranije više puta isticao, krediti zaista ne bi trebalo da budu privilegija pojedinaca. Iako su kamatne stope zabilježile pad u prethodnom periodu one su i dalje na relativno visokom nivou. Siguran sam da ima prostora za dalje smanjenje kamatnih stopa i vjerujem da će u narednom periodu one biti na još nižem nivou što bi doprinijelo da krediti budu mnogo dostupniji i građanima i privredi. Rast kreditne aktivnosti bi imao multiplikativne efekte na cjelokupnu ekonomiju od čega bi korist imali, ne samo građani i privreda, već i same banke.
Kažete da su kamate na relativno visokom nivou. Da li je taj nivo sada prijetnja fi nansijskoj stabilnosti?
Još uvijek nije, čim ni jesmo preduzeli konkretnu mjeru.
Zar kamata od oko sedam odsto na stambene kredite nije previsoka? Na primjer, ako uzmemo 50.000 eura kredita vratimo 90 hiljada?
Na visinu kamatnih stopa na sve kredite, pa i na stambene, utiče više faktora. Iako je cijena po kojoj banke nabavljaju novac važna odrednica visine kamatne stope, svakako to nije presudan faktor. Po svemu sudeći, premija rizika je ključna determinanta kamatne stope jer banke i dalje percipiraju kreditni rizik kao vrlo visok što za rezultat ima i dalje visoke kamatne stope. Ali, kako sam već napomenuo, u ovom trenutku očekivanja idu u pravcu da će kamatne stope nastaviti silazni trend.
Šta CBCG radi na tome da spriječi banke u izvlačenju novca iz Crne Bore?
Nisam mišljenja da u ovom trenutku u Crnoj Gori imamo taj problem. Svakako da banke samostalno odlučuju o tome gdje će plasirati raspoloživi novac i Centralna banka se ne može miješati u poslovnu politiku banaka.
Vaš kolega viceguverner Nikola Fabris nedavno je izjavio da je CBCG spriječila jednu banku da iznese novac iz zemlje. Koju?
Ne komentarišemo pojedinačno banke.
Zastupali ste stav da se uvede porez bankama kako bi snizile cijene kredita? I dalje ste za tu mjeru?
To je bila preporuka fiskalnom autoritetu kao jedna od mogućih mjera. Moguća, ne i nužna u tom momentu. Predlog o uvođenju poreza je prije tri godine bio i alarm za buđenje bankama. Jasno je da su banke bile u dubokom snu, te da alarm očigledno nije bio dovoljno glasan. Šteta što je moralo da prođe toliko vremena da se stvari konačno pokrenu sa mrtve tačke. Svjestan sam činjenice da je porez nepopularna mjera, ali uvođenje te mjere, po mom mišljenju, ne treba isključivati, u zavisnosti od budućih dešavanja. Uskoro ćemo se uvjeriti da li su banke zaista ozbiljne u svojoj namjeri da prekinu začarani krug čineći kredite dostupnijim preko smanjenja kamatnih stopa i rasta kreditne aktivnosti. I niko ne treba da bude u zabludi. Ako snize kamate na prihvatljiv nivo, banke će to uraditi zbog sebe. Ne zbog građana, privrede ili države. Možemo mi nametati i banke poštovati razne akte, ali će se suštinski sve svesti na tržišno opsta janje kojem ponekad treba i aktivna uloga regulatora.
Građani preko bankarskih usluga plaćaju i visoke naknade za usluge koje CBCG pruža bankama. Da li će Savjet CBCG sniziti cijenu nekih naknada za banke?
Ne isključujemo tu mogućnost. Ipak, tarife su među najnižim u regionu, mislim i šire. Pri tome, nemojte isključiti činjenicu da se ovim i ovakvim uslugama, pomaže i klijentu i banci kako bi imali potpuno transparentnu situaciju u trouglu klijent-ban ka-regulator.
Foto: Vijesti
