Litvanija 1. januara postaje dio eurozone, u koju ulazi kao 19. članica, ukupno i posljednja od triju baltičkih zemalja. Estonija je uvela euro prije četiri, a Latvija je u eurozoni od Nove godine 2014.
Litvanija je u julu dobila zeleno svjetlo svih evropskih institucija za uvođenje eura pošto je utvrđeno da je ispunila mastriške kriterijume u pogledu javnog duga, proračunskog deficita, niske stope inflacije, dugoročnih kamata i stabilnosti kursa.
Uprkos krizi u eurozoni, litvanska vlast i dalje je optimistična u pogledu zajedničke valute.
Po Mastriškom ugovoru iz 1992. sve su zemlje EU-a obavezne s vremenom da uđu u eurozonu osim Velike Britanije i Danske koje su se putem pregovora dogovorile o izuzeću. Neke zemlje, međutim, poput Poljske i Švedske namjerno izbjegavaju da sipune tehničke uslove za pristup eurozoni kako bi zadržale nacionalnu valutu. A to može biti prednost u vremenima kriza jer država može devalvirati svoju valutu ako joj ekonomija upadne u probleme. S eurom to nije moguće.
Litavska vlada, međutim, smatra da je, uprkos mogućoj smanjenoj fleksibilnosti ekonomske politike s eurom, ipak bolje ući u eurozonu. Kao i ostale dvije baltičke zemlje, ona koristi svaku mogućnost da produbi institucionalne veze s EU-om kako bi se Rusija odvratila od bilo kakvog pokušaja da ponovno stekne uticaj u toj regiji. Ujedno, pošto su Estonija i Latvija već u eurozoni, litvanski ulazak podstaknuće dublje ekonomske odnose među njima. I treće, ulaskom u eurozonu potiču se i strana ulaganja.
