U istraživanju koje je 2011. godine sprovedeno na milion ljudi širom svijeta, utvrđeno je kako ljudi smatraju da je sposobnost samokontrole njihova najveća slabost ili karakterna mana.
Volja i sposobnost donošenja odluka međusobno su povezane. Dom u kojem ste odrasli, broj odluka koje ste danas morali donijeti, što rade vaši prijatelji – sve to na neobičan način utiče na vašu sposobnost donošenja odluka. Pa kako onda ojačati volju i donositi kvalitetne odluke?
1) Najvažnije odluke donosite ujutro, prije nego što se vaš ego probudi.
Frojd je sumnjao da ego zavisi od količine mentalne aktivnosti uključene u transfer energije. Njegovi su eksperimenti pokazali da postoje ograničene količine mentalne energije potrebne za postizanje samokontrole. Kako dan traje, te se rezerve smanjuju.
2) Vašem mozgu je potrebna glukozuakako bi mogao donositi dobre odluke.
Čak i najmudriji ljudi neće donositi dobre odluke ako nisu odmorni i imaju nizak nivo glukoze. Zato istinski mudri ljudi ‘ne restrukturiraju kompaniju u 16 sati poslijepodne’. Ne kroje važne planove u 19 sati poslijepodne, a ako važna odluka mora biti donesena u kasnim poslijepodnevnim satima, znaju da to nije mudro činiti ‘na prazan želudac’.
3) Trgovci namirnicama ovo znaju već decenijama.
Istraživanja su otkrila ‘kada su kupci iscrpljeni od napornog dana njihova je volja oslabljena i veća je mogućnost da će upasti u iskušenje, a posebno su ‘ranjivi’ kada je u pitanju slatko ili bilo kakva namirnica koja organizmu daje trenutnu dozu šećera.”
Naša ograničena zaliha ‘energije potrebne za donošenje odluka’ znači da donošenje niza odluka može biti iscrpljujuće.
Što objašnjava zbog čega je kupovina tako naporna. Istraživanja pokazuju da kupci ‘koji su većinu odluka donijeli u samom procesu kupovine, najbrže odustaju u matematičkim testovima’.
4) Jednom kada ste mentalno iscrpljeni, veća je opasnost da ćete donijeti lošu odluku.
Na kraju dana, kada ste mentalno i psihički iscrpljeni, veća je mogućnost da ćete preskočiti trening ili da ćete popiti više alkohola.
5) Razvijanje rutine pomaže uklanjanju stresa i očuvanju energije za donošenje odluka.
Najuspješniji ljudi ne koriste snagu volje kako bi se odbranili od potencijalne katastrofe. Umjesto toga, konzerviraju volju razvijanjem učinkovitih navika i rutine kako bi količinu stresa u svojoj svakodnevici smanjili na minimum. Ne koriste samokontrolu kako bi prebrodili krizne situacije već kako bi ih izbjegli. Ostavljaju dovoljno vremena za završetak važnog projekta, a automobil redovno servisiraju, umjesto da čekaju prvi kvar.
6) Želite li više volje, kvalitetnije spavajte.
Istraživači su manjak sna (manje od šest sati dnevno) uporedili s pijanstvom. Manjak sna utiče na sivu masu i dio mozga koji reaguje na stres zbog čega postajemo previše osjetljivi te preburno reagujemo čak i na svakodnevnu uobičajenu količinu stesa i iskušenja.
7) Vaša podsvijest igra ključnu ulogu u donošenju odluka.
Sigurno vam je poznato da je nekad mudro najprije ‘prespavati’, a tek onda donijeti važnu odluku. Budući da je pažnja naše svijesti ograničena, na ovaj način ‘zovete u pomoć’ svoju podsvijest. Čak i ako nemate mogućnost da odgodite donošenje važne odluke, fokusiranje na kakvu drugu aktivnost skrenuće pažnju vašeg uma i omogućiti vašoj podsvijesti da odradi svoj dio posla.
8) Vaše odluke oblikuju vaši prijatelji i porodica.
Novost u svijetu nauke – istraživanja su pokazala da su mnoge stvari koje smatramo svojim individualnim odlukama (npr. mislim da sam se udebljao; moram prestat pušiti) zapravo kolektivne.
Naime, naše ponašanje je ‘zarazno’. Ako se vaš najbolji prijatelj udebljao, imate 57% veću šansu da ćete se i vi udebljati. Ako je vaš dobar kolega prestao pušiti, šansa je 34% da ćete i vi prestati.
9) Ponekad je dobro prepustiti da odluke donesu drugi.
Nauka ima odgovor i kada je u pitanju produktivnost. Ljudi koji imaju kvalitetan odnos s drugim ljudima mogu razmjenjivati ideje, dobijati kvalitetne povratne informacije i tako, na primjer, povećati produktivnost i uspjeh svog poslodavca. Zbog toga je kvalitetna radna sredina veoma važna i za donošenje kvalitetnih odluka. Jednako tako, velikodušni ljudi su uspješniji.
10) S vremena na vrijeme nije loše reći ‘da’ i “pogrešnom izboru”.
Ponekad vas prepuštanje strasti može ojačati, stoga se ne morate cijelo vrijeme kontrolisati. Ovaj ‘ventil’ vam pomaže da dugoročno ostanete na pravom putu.
11) Ako imate obvezu prema nekome, donošenje odluke je lakše.
Postoje li neke odluke koje ne morate donijeti odmah ili imate nekoga ko bi ih mogao donijeti umjesto vas? Umjesto da sami svakoga jutra razmišljate o tome hoćete li napokon krenuti s tim trčanjem ili ne, jednostavno se dogovorite s prijateljem da svakoga jutra vježbate zajedno.
12) Ako se pripremite za trenutke slabosti, lakše ćete donositi dobre odluke.
Sposobnost donošenja dobrih odluka nije privilegija pojedinaca, već način kako živimo. Istraživanja su pokazala da su ljudi koji imaju moć samokontrole oni koji su svoje živote uredili tako da imaju mogućnost ‘konzervirati volju’. To su ljudi koji ne gube vrijeme na iscrpljujuće sastanke, izbjegavaju iskušenja kao što je ‘švedski sto’ te su uopšte usvojili navike (rutina) koje mentalni napor donošenja odluka svode na najmanju moguću mjeru. Umjesto da računaju na snagu volje kako bi ‘preživjeli dan’, oni konzerviraju tu energiju i čuvaju je samo za slučajeve nužde i donošenje važnih odluka.
Najbolje odluke donose oni ljudi koji tačno znaju da prepoznaju situacije u kojima sami sebi ne bi trebali da vjeruju.
13) Ako možete vježbom ojačati volju, u tome ćete sigurno i uspjeti.
U slavnom eksperimentu sa sljezovim kolačićima, djeca su trebala da sjednu za sto na kojem se nalazio sljezov kolačić. Ukoliko ga ne bi pojeli u sljedećih 15 minuta, obećana im je slatka nagrada: dobiće još jedan sljezov kolačić.
Pokazalo se da su školarci koji su imali volje čekati drugi kolačić takođe ostvarili i bolje rezultate na SAT testovima (standardizirani testovi koji se koriste kao prijamni ispit za upis na dodiplomske programe u SAD-u) od svojih impulsivnih kolega, a jednako tako imali su i bolje društvene vještine.
