ECB će kupovati državne obveznice

Čelnik Evropske centralne banke (ECB) Mario Draghi naznačio je da je po potrebi spreman odobriti i kupovinu državnih obveznica kako bi se otklonila spirala recesije i deflacije u eurozoni, prenose evropski mediji.

U sklopu tromjesečnog ‘monetarnog dijaloga” sa zastupnicima Evropskog parlamenta Draghi je u ponedjeljak poručio da je bančino upravno vijeće “jedinstveno u čvrstoj odluci da se upotrijebe dodatni nekonvencionalni instrumenti u okviru njegovog mandata”, prenosi portal EUobserver.

“Nekonvencionalne mjere mogle bi obuhvatiti i kupovinu različitih vrsta imovine, uključujući i državne obveznice”, dodao je čelnik ECB-a.

U idućih 18 mjeseci bilans ECB-a trebalo bi da bude povećan za oko hiljadu milijardi eura, nadomak nivou iz 2012. kada je banka intervenisala kako bi stišala špekulacije na tržištu da Italiji i Španiji možda treba financijska pomoć.

Draghi se nada da će taj potez pomoći podstaći finansijsku aktivnost koja bi se onda prelila i prema preduzećima i potrošačima, napominje EUobserver.

Pritom bi kupovina obveznica zemalja eurozone bila novina za ECB koji je dosada kupovao samo imovinu privatnog sektora i zahtijevala bi podršku većine od ukupno 24 člana upravnog vijeća.

Ove je jeseni banka predstavila novi program kupovine imovine, uključujući osigurane obveznice i hartije od vrijednosti, kao i dvogodišnji program jeftinih kredita namijenjenih bankama, kako bi podstajkla kreditiranje preduzeća.

U centralnoj monetarnoj instituciji eurozone napominju da uprkos tome što su bankama ponudili milijarde eura jeftinih kredita, taj novac ne pronalazi svoj put do preduzeća. Po Draghijevim riječima, “vrlo blaga monetarna politika ne doseže u dovoljnoj mjeri krajnje zajmoprimce u eurozoni”.

Namjera ECB-a da proširi program kupovine imovine i na državne obveznice nailazi na kritiku u uticajnoj Njemačkoj.

Tako je prošle nedelje vijeće ekonomskih stručnjaka koje savjetuje vladu kancelarke Angele Merkel i Bundestag upozorilo da bi ECB “trebao izbjeći opsežno povećanje bilansa sve dok ne prognozira deflaciju u eurozoni”.

Kritičari ECB-a vjeruju takođe da ublažavanje uslova i kriterijuma za kolaterale za kredite povećava rizik u ECB-ovom portfoliju.

Draghi je otklonio takve bojazni, kazavši parlamentarnim zastupnicima da ECB “nikad dosad nije ubilježio gubitak na kreditnim operacijama u eurosistemu”.

Upozorio je ipak vlade da moraju preuzeti svoj dio tereta u podsticaju ekonomskog rasta.

“Monetarna politika ne može sama po sebi prevladati finansijsku fragmentaciju u eurozoni”, istakao je, dodajući da vlade moraju provesti “strukturne reforme… kako bi poboljšale poslovno okruženje i osigurale podsticaje za ulaganja”.

Check Also

U Privrednoj komori detaljno predstavljen Maršalov plan – Evropa sad

Predstavnici Ministarstva finansija i socijalnog staranja predstavili su Upravnom odboru Privredne komore Crne Gore Maršalov …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *