G20 predlaže da bankarske divove više ne spašavaju poreski obveznici

Dodajte komentar

Najveće svjetske banke trebale bi držati određeni portfolio obveznica kao osiguranje u slučaju kolapsa kako bi se ubuduće izbjegla potreba da vlasti novcem poreskih obveznika spašavaju te banke, predložio je u danas Odbor za finansijsku stabilnost (FSB).

Prijedlog tog pravila posljednji je veliki dio bankarske reforme koju su pokrenuli svjetski lideri tokom globalne finansijske krize od 2007. do 2009. godine, zbog koje su najveće banke bile spašavane novcem poreskih obveznika.

Odbor za finansijsku stabilnost (FSB), koji je sastavljen od regulatora iz grupe G20 najvećih svjetskih ekonomija, objavio je da bi banke poput Goldman Sachsa i HSBC-a trebale od januara 2019. godine držati sigurnosne portfilije obveznica ili dionica u protivvrijednost od 16 do 20 posto njihove rizične imovine.

U slučaju potrebe, obveznice bi se pretvorile u dionice za spas pogođene banke. Ukupni sigurnosni portfolio uključivao bi minimalni obavezni temeljni kapital koje banke već sada moraju držati.

Predlog će biti predstavljen liderima G20 kasnije ove nedelje u Australiji, dok će javna rasprava o njemu trajati do 2. februara 2015. godine.

Predsjednik FSB-a i guverner Bank of England Mark Carney rekao je da će prijedlog tog pravila biti dovršen iduće godine, te da će označiti prekretnicu jer će okončati postojanje banaka koje su ‘prevelike da bi se dopustilo da propadnu’.

Novo pravilo primjenjivaće se na 30 banaka za koje FSB smatra da su globalno sistemski važne, iako će u početku one s tržišta u nastajanju biti izuzete.

“Nakon primjene, ti sporazumi igratće važnu ulogu u omogućavanju globalnim sistemskim bankama gašenje bez pribjegavanja javnim potporama i bez poremećaja šireg finansijskog sistema”, poručio je Carney u saopštenju.

Očekuje se da će zbog toga tih 30 banaka trebati da prikupe novi kapital na tržištu. Analitičari procjenjuju da će samo evropske banke iz te grupe ‘globalno važnih’ morati prikupiti i do 200 milijardi eura novog kapitala. Za američke, japanske i kineske finansijske institucije taj bi iznos bio i znatno veći.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *