Analitičari: Evropom danas vlada Njemačka

Dodajte komentar
Dvadeset pet godina nakon pada Berlinskog zida, Evropom danas vlada Njemačka, a ne brisel, Pariz ili London a neprestana kriza eurozone samo učvršćuje njen položaj, ističu analitičari. “Dvaput smo potukli Nijemce a oni se opet vraćaju”, rekla je bivša britanska premijerka Margaret Thatcher nakon pada Zida 1989. strahujući da će ujedinjenje donijeti prevlast Njemačke u Evropi.

Dovoljno je sjetiti se Atine 2012. u jeku krize eurozone da bismo priznali kako su se njene strepnje obistinile: kancelarku Angelu Merkel su ondje dočekale njene fotografije s nacističkim simbolima i prptestanti nezadovoljni mjerama štednje za koje se smatra da ih je propisao Berlin.”Prije pada Zida Njemačka je bila na rubu Evrope, a danas je u središtu u geografskom, ekonomskom i u političkom pogledu”, zaključio je Karel Lannoo, direktor Instituta za evropska politička istraživanja u Briselu.”Njemačka je središte evropskog reaktora. Tokom finansijske krize Berlin je bio najvažnije mjesto u Evropi, a ne Brisel”, rekao je za AFP.Njemačka – ekonomski div EU-aUjedinjena Njemačka se zaista nametnula kao div Evropske unije koji s više od 27 posto učestvuje u proizvodnji eurozone.

S obzirom na golem ekonomski uticaj, Njemačka se zove u pomoć više nego bilo koji partner kada je riječ o pružanju finansijske pomoći zemljama koje protiskaju dugovi i o spašavanju Evrope od sloma.

Bojeći se bijesa svojih birača, Merkel je prvo odbijala uzeti novac poreznih obveznika za programe finansijske pomoći kojim se trebalo vratiti povjerenje u evropsku valutu, zbog čega je dobila nadimak “gospođa nein”.

No kancelarka je na koncu popustila obećavši pomoć Njemačke u uspostavi finansijskog sistema pomoći za zaštitu najugroženijih zemalja. Istovremeno je preuzela vođstvo omanje grupe  zemalja, uglavnom sjevernoevropskih, tražeći oštriji proračunski nadzor i nepopularne mjere sigurnosti.

“Nakon početka krize u eurozoni i rasprave o njemačkom uticaju u Evropi koja je uslijedila, posljedice pada Zida postaju vidljive u potpuno drukčijem svjetlu tek u prigodi 20. godišnjice ” tog istorijskog događaja 2009., ističe Hans Kundnani iz Evropskog vijeća za međunarodne odnose sa sjedištem u Berlinu.

Analitičari ističu da sadašnja moć Njemačke proizlazi iz njenih novijih ekonomskih uspjeha: još prije nekoliko godina, početkom 2000-ih, zemlju su čak nazivali evropskim bolesnikom.

Moć Berlina je “vjerovatno privremena”, ocjenjuje Lannoo, spominjući “dugoročne ekonomske teškoće” te zemlje, napose demografski pad i slab natalitet.

Taj stručnjak ističe i da je sadašnja ekonomska slabost Francuske pretvorila francusko-njemački par, tradicionalni pokretač Evrope, u veoma neuravnotežen tandem.

Berlin neodlučan na međunarodnom planu

Protivno očekivanjima, dok je ekonomska kriza u Evropi učvrstila uticaj Njemačke, mnogi žale što ona ne želi preuzeti vodeću ulogu na međunarodnoj pozornici.

U međunarodnoj politici Njemačku izvan Evrope smatraju najvećom silom. Merkel je, na primjer, od izbijanja ukrajinske krize razgovarala s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom puno više nego bilo koji drugi evropski čelnik.

No unutar EU-a ipak nailazi na kritike zbog svoje povremene neodlučnosti. Dok je Francuska među prvima poslala svoje avione da učestvuju u udarima na Islamsku državu u okviru međunarodne koalicije pod vodstvom Sjedinjenih Država, Njemačka je ograničila svoje učestvovanje u vojnoj obuci kurdskih boraca.

“Njemačka nerado igra vodeću ulogu na međunarodnoj pozornici, što sprječava Evropu da to učini bez njemačkog pristanka”, rekao je Karel Lannoo.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *