Tamni slava ženevskih bankara

Dodajte komentar

Banke u Ženevi nekada su važile za vodeće u svijetu, izgubile su teren zbog lova na one koji prebacivanjem novca izbjegavaju porez i strogih propisa kontrole.

Švajcarska, posebno Ženeva je 2003. godine upravljala s 31 odsto svjetskog bogatstva, a 2013. godine sa 26 odsto (ili 2,300 milijardi dolara), saopštila je firma za finansijske savjete Boston Konsulting u svom izvještaju o globalnom bogatstvu.

Pored toga, od 2012. do 2013. godine, 18 banaka je zatvoreno u Ženevi zbog konsolidacije ili restrukturisanja. Međutim, čak i sa samo 26 odsto, Švajcarska ostaje prva zemlja u upravljanju svjetskim bogatstvom.

Više od 37.000 ljudi je 2013. radilo u sektoru bankarstva i finansija u Ženevi. U tom gradu ima 121 banka, 870 nezavisnih menadžera, 3.282 finansijskih posrednika i 513 advokatskih i notarskih kancelarija.

Predsjednik ženevske organizacije Nikola Pikte izjavio je da prema rangiranju vodećih međunarodnih finansijskih centara, Ženeva više nije među prvih deset, već je pala na 13. mjesto. Pikte izrazio je zabrinutost zbog suviše strogih propisa koji zahtijevaju od banaka da zaposle veći broj advokata kako bi bile sigurne da postupaju u skladu s tim propisima.

Švajcarski bankar je aludirao na vladinu strategiju usvojenu na finansijskom tržištu o oporezivanju.

“Ta strategija više nije prihvatljiva jer se Švajcarska obavezala da primijeni automatsku razmjenu informacija prema standardima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD)”, rekao je Pikte.

Sredstva kojim upravljaju ženevske banke uglavno dolaze s Bliskog istoka, zemalja istočne Evrope i Latinske Amerike, koja su ključna tržišta tih banaka.

Međutim, Zapadna Evropa i Sjeverna Amerika svoja novčana sredstva radije povjeravaju Bernu nego Ženevi.

“U izvještaju nas brine što 38,5 odsto velikih ženevskih banaka je registrovalo odliv sredstava”, izjavio je ekonomista Eduar Kene i dodao da 80 odsto novih sredstava dolazi iz inostranstva.

Kene navodi da je to uzrokovano porezom koji je stranac dužan da plati fiskalnim vlastima pre nego što povjeri svoj kapital nekoj švajcarskoj banci. Da bi ženevske banke nastavile da budu prve u upravljanju novčanim sredstvima, one moraju da postanu ključni igrač u institucionalnom rukovodstvu, odnosno u investicionim fondovima, smatra Pikte.

“Želimo da razvijemo institucionalno poslovanje u Švajcarskoj i postanemo centar stručnjosti”, rekao je švajcarski bankar i dodao da takvi centri postoje u Londonu, Njujorku i Singapuru.

Pikte je rekao da je aktivnost institucionalnog poslovanja veoma profitabilno za banke, pod uslovom da su u pitanju velika novčana srestva i dodao da bi to moglo da postane drugi stub bankarske aktivnosti u Ženevi, pored postojećeg upravljanja novcem.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *