Dan: Podgoričkim modelom Vlada novcem građana spasava tajkunske firme

Vlada je u skupštinsku proceduru dostavila Predlog zakona o sporazumnom finansijskom restruktuiranju dugova prema finansijskim institucijama. Za predstavnika koji će učestvovati u radu skupštine i radnih tijela prilikom razmatranja predloga određen je ministar finasija Radoje Žugić, piše Dan.

Kako se navodi u obrazloženju, zakon se odnosi na privredna društva i preduzetnike, kao i na fizička lica koja su uzela hipotekarni kredit zasnovan na principu dobrovoljnosti. Na taj način u Vladi očekuju smanjenje nivoa nenaplativih kredita koji su najveći nivo od 26 odsto dostigli sredinom 2011. dok su na kraju okrtobra prošle godine imali 18,85 odsto ukupno odobrenih kredita u Crnoj Gori.

Zakonom su, između ostalog, propisane poreske olakšice za banke i dužnike koji zaključe ugovor o restrukturiranju. Prilikom zaključenja ugovora, kojim se vrši otkup potraživanja ili kupovina dugova prema drugim povjeriocima, banka je oslobođena plaćanja poreza na dodatu vrijednost.

Pri utvrđivanju oporezive dobiti finansijske institucije koji sa dužnikom zaključi ugovor iznos umanjenja duga dužnika priznaje se kao rashod navodi se u predlogu zakona.

Takođe, bankama je omogućeno da kredit za koji je zaključen ugovor o mirovanju, kojim na snagu stupa zabrana pokretanja, odnosno odlaganje prinudne naplate i sudskih izvršenja, zadrže u istoj klasifikacionoj grupi u kojoj je bio prije stupanja na snagu ugovora o mirovanju, ali ne du že od dva mjeseca. Banke mogu da tretiraju kao novoodobreni kredit onaj koji se restruktuira u postupku klasifikacije aktive i obračunavanja rezervacija za potencijalne gubitke.

Poreski podsticaji za dužnika su plaćanje poreskog du ga u ratama, u šest mjesečnih rata za dug do 100 hiljada eura, odnosno u 12 rata za iznose ko ji prelaze 100 hiljada. Takođe, Poreska upravaje nakon zaključeenja ugovora između dužnika i banke dužna da obustavi postupak prinudne naplate.

Član Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Nebojša Medojević (DF) smatra da su loši krediti posledica nekontrolisanog odobravanja kredita od 2006. do 2008. koji se nijesu odobravali na bazi uobičajenih kriterijuma i mehanizama za procjenu rizika, već se radilo o organizovanom kriminalu.

Menadžeri banaka su u saradnji sa režimskim tajkunima opljačkali te banke, jer su procjenjivali kolarterale ili uzimali za garancije nekretnine ili zemljišta koje kasnije nijesu mogli da unovče. Organizovana kriminalna grupa povezanih lica uzela je preko milijardu eura tih kredita ko ji sad ne mogu da se vrate, kazao je Medojević.

On je istakao da su svi režimski tajkuni sa pravno formalnog aspektra bankrotirali, dok su na drugoj strani ogromne količine novca od tih kredita iznijete vani na privatne bankarske račune. Radi se o, kako je kazao, dvostrukom problemu banke su opljačkane, a većina privatizovanih preduzeća je u stečaju i pred likvidacijom, pa se privredna aktivnost gasi.

Podgorički model je po obimu, mehanizmima i strukturi beskoristan i neće pomoći nijednom od velikih dužnika niti bankama. Mora se objasniti građanima da oni treba da plaćaju, kroz budžet troškove pokušaja oporavka tih dužnika i banaka. Takođe, pogrešna je i motivacija i dijagnostika jer tu treba da djeluje državni tužilac. Ukoliko novi državni tužilac Ivica Stanković misli da uradi nešto za državu i da otvori perspektivu oporavka ekonomije, ovo mu je idealano radi se o gotovim slučajevima i predmetima. Samo treba da pregleda ugovore o kreditima, preuzimanje hipoteka i vidjeće da se radi o udruženom poduhvatu, koji je ogroman problem ekonomije i mora se rješavati setom institucionalni i zakonskih mjera.

Međutim, u ovom momentu su najvažnije mjere iz krivičnopravnog domena i treba otvoriti istrage i novac vratiti u zemlju, a protagoniste žestoko kazniti. Ako se to ne uradi, same mjere koje se tiču poreskih olakšica i reprogramiranja kredita neće dati nikakav efekat, samo će se napraviti još veća agonija. Vlada pokušava da andolom liječi kancer u finansijskom sistemu, koji je u metastzazi, zaključio je Medojević.

Prema riječima člana odbora za ekonomiju Mladena Bojanića (Pozitivna), ta stranka će u parlamentu podržati sve što je u interesu i privrede i banaka, ali ne na uštrb budžeta Crne Gore.

Odgovornost za loše kredite treba da preuzme menadžment banaka, a ne da se to prevaljuje na teret budžeta i da opet svi građani dvostruko trpe loše poslovanje banaka. Dakle, em treba da plaćaju visoke kamate zato što su banke opterećene lošim kreditima, em se tim zakonom uvodi da se dio poreskih obaveza otpisuje tim istim bankama, a ako je na uštrb-budžeta, to je na uštrb građana Crne Gore, kazao je Bojanić. J.V.

Građani imaju pravo da traže isti tretman od države

Poslanik Milan Knežević (DF) smatra da taj zakon predstavlja poziv propalim privatnim preduzećima koja su bliska režimu da svoje gubitke nadoknade iz budžeta.

Ne vidim nijedan razlog zbog čega država u tom slučaju građanima koji te gubitke treba da pokrivaju ne bi nadoknadila kredite iz budžeta, račune za struju i sve ono što godinama duguju jer nijesu u stanju da izumiruju zbog loše ekonomske politike i priče

da smo u tranzicionom periodu. Ako se podgorički model odnosi samo na firime bliske režimu koje će svoje poslovanje prikrivati kroz budžet, jasno je da taj model ne može dati nikakvo rješenje i da ćemo onda imati neke socijalne modele gdje će, vjerujem svi oni obespravljeni i radnici i ljudi koji su na birou tražiti da se na isti način država ophodi i prema njima kazao je on.

Check Also

OPEC+ razmatra smanjenje proizvodnje za čak dva miliona barela dnevno

Grupa OPEC+ razmatra najveće smanjenje proizvodnje od 2020. godine, pokušavajući da tako primiri cijene nafte …

Leave a Reply

Your email address will not be published.