Kamatne stope dugogodišnja boljka

Dodajte komentar

Visoke kamatne stope dugogodišnja su boljka građana i kamen spoticanja privrede i u najnovijem izvještaju EK prepoznate su kao jedan od problema crnogorske ekonomije.

“Centralna banka je u maju odobrila rad još jednoj banci, čime je broj finansijskih institucija povećan na 12. Broj banaka čini se da nema uticaj na smanjenje kamata na novoodobrene kredite koje ostaju uporno visoke, na nivou od preko 10 odsto.”

To što konkurencija u ovoj oblasti nije donijela željene efekte, struka objašnjava činjenicom da visinu kamatnih stopa određuje više tržišnih faktora. Pa same banke nemaju mnogo uticaja na njihovo formiranje.

“U Crnoj Gori pored visokog učešće nekvalitetnih kredita, ukupnim kreditima na visinu kamatnih stopa i na visoke trenutno kamatne stope koje imamo utiče i taj državni rizik, koji se znatno povećao , pogotovo nakon dešavanja posle 2008 nakn pojave ekonomske krize”, kaže Vojin Golubović iz Instuta za strateške studije i projekcije.

U Centralnoj banci rade analizu kamatnih stopa koja bi trebalo da predvidi i konkretna rešanja, jedna od mogućih opcija je i ograničavanje kamatnih stopa.

Bankari blagonaklono ne gledaju na tu namjeru Centralne banke, jer, kako kažu, znači ograničavanje tržišta. I ekoomska praksa pokazala je da takve mjere nikad ne daju očekivane rezultate.

“Šta se može desiti ako ograničite kamatnu stopu na niskom nivou koji za banke neće biti prihvatljiv? Proradiće crno tržište novca skočiće kamatne stope na crnom tržištu a to je onda još gora posledica i efekat”, ističe Predrag Drecun iz Universal banke.

“Prije četiri godne je rađena analiza na nivou EU o uticaju ograničenja kamatnih stopa i koja je pokazala da su se desili brojni negativni efekti i neočekivani, suprotni onima za koje su donosioci odluka smatrali da će eliminisati”, podsjeća Golubović.

Umjesto kratkoročnih mjera, naši sagovornici predlažu da država i banke dugoročno dođu do jeftinijeg novca. No, to u skorijoj budućnosti neće biti moguće, jer je u svijetu i pored nešto labavije monetarne politike i dalje na snazi stezanje finansijkog kaiša.

TVCG

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *