PA: Korisnici hipotekarnih kredita ne mogu da vrate 79 miliona eura

izvor: portalanalitika.me

Građani Crne Gore duže od devet mjeseci  ne mogu da vrate oko 79 miliona eura kredita, što je svaki peti kredit od ukupno odobrenih stanovništvu. Uprkos tome, ne postoji zakon o ličnom bankrotstvu, koji se odavno sprovodi u mnogim zemljama EU i upravo usvaja u hrvatskom parlamentu.  Iz Centralne banke su za Portal Analitika kazali da će CBCG u narednom periodu, nakon detaljnog proučavanja pozitivnih i negativnih aspekata ličnog bankrota, zauzeti stav. Vlada je nedavno uputila u parlamentarnu proceduru predlog zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova bankama, u koji je, na insistiranje Svjetske banke ubacila i dio o prestrukturiranju hipotekarnih kredita građana.

Podgorički model: U Crnoj Gori je, prema poslednjim podacima, 464 miliona eura loših kredita, od čega se 17 odsto odnosi na građane. Upravo zbog toga su Ministarstvo finansija i  Centralna banka pripremili tzv. “podgorički model”, koji se prevashodno odnosi na preduzeća. Predlog zakona, međutim, ne donosi ništa novo u odnosu na već postojeća zakonska rješenja, prevashodno Zakon o obligacionim odnosima. Kako je Portalu Analitika saopšteno iz Ministarstva finansija, podgorički model će se sprovoditi isključivo sa kreditima klijenata koji su podobni za finansijsko restrukturiranje. Pod podobnošću se podrazumijeva da klijent nakon restrukturiranja zajma, po procjeni banke, moći da vraća kredit u ugovorenim rokovima.

Prijedlog zakona, dakle, ne tretira i ne odnosi se na klijente kojima ni restrukturiranje kredita ne bi pomoglo da uredno servisiraju svoje obaveze. Broj ovakvih klijenata bi sigurno bio manji da su niže kamate- kamata na kreditnu karticu je 15 odsto na mjesečnom nivou, a na hipotekarni kredit u prosjeku osam odsto, dok je u Evropi maksimalni iznos kamate na hipotekarni kredit 4,5 odsto. Realno, građanin sa prosječnom platom od 480 eura, prosječnom cijenom kvadrata uz Podgorici od 1200 eura i hipotekarnom kamatom od osam odsto teško da može da redovno vraća kredit za stan ugovorenih 20 godina.

Građani Crne Gore po kreditnim karticama duguju ukupno 28,5 miliona eura, tako da je dug po zaposlenom 4.766 eura, odnosno 10 prosječnih zarada, a dug po građaninu 1.330 eura, ili tri prosječne zarade.

Lični bankrot: U susjednoj Hrvatskoj zakon o ličnom bankrotstvu je na prvom čitanju u Saboru, jer je u toj državi u blokadi trenutno 307 hiljada građana zbog , koji duguju ukupno 300 miliona eura. Zakon o stečaju podrazumijeva da se u bankrot uđe sa dugom iznad 1.400 eura. Jedna od osnovnih odredbi je da dužnik ne može biti prepušten banci, koja ga je u najvećem broju slučajeva i dovela do tog stanja, nego mu se dodjeljuju finansijski savjetnici koji predlažu produženje roka otplate ili niže rate, zavisno od njegovog finansijskog stanja. Kad se proglasi bankrot, dužnik dobija svog ličnog bankara koji raspolaže njegovom kompletnom imovinom i određuje mu minimum za život mjesečno. Taj minimum iznosi 106,6 eura za dužnika, 64 eura za odraslog člana porodice i 42,6 eura za maloljetnog člana, odnosno ukupno 256 eura za prosječnu četvoročlanu porodicu.

Prvo čitanje zakona u Saboru je i izazvalo brojne kontroverze nakon što su objavljeni podaci vezano za minimum za život, jer je nepodijeljeno mišljenje javnosti da je ovaj iznos nedovoljan za zadovoljenje osnovnih životnih potreba. Dužnik gubi pravo i na koriščenje kreditne kartice, automobila imobilnog telefona. Zakon predviđa da lični bankrot može trajati najduže sedam godina, a u slučaju da hipotekarni dužnik živi u velikom stanu da se njegov stan proda, a njemu obezbjedi skromniji smještaj nakon izmirenja duga. Stečaj se odnosi samo na dužnike koji mogu da izađu iz bankrota, što podrazumijeva imovinu koja može da se proda, očekivano nasleđe i sigurnu mjesečnu zaradu.  Ukoliko nema ništa od toga, zakon o ličnom bankrotu podrazumijeva oprost dijela, ili cijelog duga.

Toga nema u našem zakonodavstvu, a to je i osnovna mana podgoričkog modela. Lični bankrot ne obuhvata samo hipotekarne dužnike, već sve modele dužničko- povjerilačkih odnosa. Pošto se predlog zakona odnosi samo na hipotekarne dužnike, žiranti su i dalje u opasnosti. Za razliku od Hrvatske koja već ima beskućnike kao posledicu prekomjernog zaduživanja građana, kod nas još nije počela praksa izbacivanja dužnika iz stanova jer javni izvršitelji nemaju ovlašćenja za to, a sudski procesi traju tri do pet godina.

Prema riječima portparola Aleksandra Vukotića, NLB Montenegrobanka ima dosta klijenata koji ne mogu sa sevisiraju obaveze na vrijeme.

-Podržavamo sve inicijative koje će dovesti do bolje naplate kredita koji su u kašnjenju. Cilj nam je da sa klijentima nađemo najbolje moguće rješenje i dogovor u obostranu korist – kazao je Vukotić u ime jedne od četiri banke koje će učestvovati u podgoričkom modelu.

Princip dobrovoljnosti: Iz Ministarstva finansija naglašavaju da se zakon o sporazumnom restrukturiranju duga bankama zasniva na konceptu dobrovoljnosti učesnika. Dužnici i njihovi povjerioci dobrovoljno učestvuju u pregovaranju o dugu sa ciljem postizanja rješenja na obostrano zadovoljstvo. Vansudsko restrukturiranje duga obezbjeđuje fleksibilnost mehanizama, kojima se može pribjegavati pri planiranju rješavanja nastale situacije- saopšteno je Portalu Analitika iz ministarstva.

Podsjećaju da je Centralna banka, u saradnji sa Svjetskom bankom, pripremila i krajem novembra 2013. donijela izmjene i dopune odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom u bankama.

– Ovom odlukom banke su obavezane da razviju sveobuhvatnu strategiju postupanja sa nekvalitetnim kreditima za period od tri godine i utvrde godišnje operativne ciljeve vezane za smanjenje nivoa nekvalitetnih kredita. Banke obavezane da CBCG dostavljaju kvartalne izvještaje o realizaciji operativnih ciljeva i ukoliko ih ne ispune Centralna banka ima pravo da naloži dodatne mjere  preduzme dodatne organizacione ili druge mjere neophodne za poboljšanje upravljanja kreditnim – naveli su iz ministarstva i naglasili da je najznačajnije što  se u toku finansijskog restrukturiranja uvodi obavezno mirovanje potraživanja.

-Mirovanje potraživanja predstavlja osnov za zabranu pokretanja, odnosno za odlaganje izvršenja prinudne naplate sa računa dužnika ili na drugim predmetima izvršenja. U periodu mirovanja povjerioci koji učestvuju u finansijskom restrukturiranju ne mogu preduzimati radnje u cilju naplate potraživanja, osim podnošenja tužbi u slučaju da prijeti zastara – kazali su iz ministarstva.

Hej mostovi na Morači: Podgorički model je, dakle, pleonazam u odnosu na restrukturiranje stambenih kredita građana, jer je isti model restrukturiranja zajma već uvršten u zakon o bankama. Za očekivati je da CBCG, shodno najavi datoj Portalu Analitika, predloži adekvatno zakonsko rješenje prije nego što se pod mostove na Morači usele bankrotirani beskućnici.

Check Also

OPEC+ razmatra smanjenje proizvodnje za čak dva miliona barela dnevno

Grupa OPEC+ razmatra najveće smanjenje proizvodnje od 2020. godine, pokušavajući da tako primiri cijene nafte …

Leave a Reply

Your email address will not be published.