Ukupan udarac na platni bilans Rusije zbog sniženja cijena nafte i uticaja geopolitičkih događaja procjenjuje se na četiri odsto bruto domaćeg proizvoda.
To je izjavio direktor odeljenja dugoročnog strateškog planiranja ministarstva finansija Maksim Oreškin na godišnjoj konferenciji agencije Fič i ukazao da se uticaj geopolitike može ocijeniti sa dva odsto BDP-a.
Drugi udarac ruskom BDP je nanijelo sniženje cijene nafte Urals sa prosječno 110 dolara za barel u drugom tromjesečju, na 93 dolara koliko je trenutno. Sniženje cijene za 17 dolara za barel znači sniženje prihoda od izvoza za 55 milijardi dolara na godišnjem nivou, precizirao je Oreškin.
Pri tome, on smatra da je reakcija privrede na snažne spoljašnje šokove bilo prilično meka. U isto vrijeme, ako bi cijena nafte pri formiranju budžeta bila ustanovljena na 80 dolara za berel, ruska ekonomija, prema riječima Oreškina, “ne bi ni osjetila udarce”.
Govoreći o sniženju cijene nafte na svjetskom tržištu, Oreškin je primijetio, da se sadašnja situacija razlikuje od situacije 2008-2009. godine. Tada je pad cijena bio cikličan, u vezi sa padom tražnje, a sada je strukturni, u vezi sa rastom proizvodnje nafte, kao i uspostavljanjem proizvodnje u Libiji.
“Malo je vjerovatno da ćemo vidjeti oštar pad cijena, ali je isto tako malo vjerovatno da ćemo vidjeti i snažan rast. Najvjerovatnije je da će doći do stabilizacije u regionu na 90 dolara za barel”, zaključio je Oreškin.
