Zemlje Balkana ne treba da licitiraju datumom prijema u Evropsku uniju (EU), već da što bolje sprovedu evropske standarde, kazao je za Portal RTCG producent agencije Rojters, Jakša Šćekić, ocjenjujući da je završeno sa promjenama granica u regionu.
On je, govoreći o budućnosti zemalja regiona u EU, rekao da proces proširenja nije zamrznut, jer nije ni bio planiran sljedećih pet godina.
“Proširenje EU je moguce i planirano tek posle 2019, tako je i bilo predviđeno jer nijedna zemlja kandidat, ni Crna Gora a ni Srbija ni Makedonija ne bi mogle da završe pregovore u narednih pet godina. Zemlje Balkana ne licitiraju datum, već da u svojim zemljama što bolje i što prije uvedu evropske standarde. Što se mapa tiče, istorija na Balkanu, bar što se tiče crtanja mapa je gotova. Mnogo je ljudskih života izgubljeno zbog mapa. Sad može da bude iscrtavanje samo jedne mape, a to je ulazak Balkana u Evropsku Uniju. Može samo da se zamisli, koliko će Crna Gora ili Srbija i njeni građani profitirati od ulaska u EU. Ali, kako sam rekao, standardi su mnogo važniji od samog članstva. Red je da ljudi na Balkanu, malo odahnu od istorije i prošlosti i da žive sadašnjost”, kazao je Šćekić.
Govoreći o aktuelnim sukobima u svijetu, Šćekić kaže da se u tim konfliktima velike sile pokušavaju da se što bolje pozicioniraju.
Prema njegovim riječima, u tom nadmudrivanju, kao što se dešavalo mnogo puta do sada, mali narodi ili države plaćaju najveću cijenu.
“Što je manja država ili narod, plaća se veća cijena. Uvijek je bilo kriza i biće ih. Velike sile preko regionalnih kriza pokušavaju da steknu prednost u odnosu na suparnika. Ne treba zaboraviti da u eri globalizacije, svako tržište je itekako od neprocjenjive važnosti za svaku kompaniju. Na svjetskom tržištu opstaju samo veliki, a velikima trebaju tržišta koja njihove zemlje mogu lakše da regulišu. Svijet se mijenja, nekad te promjene idu mirno, a češće kroz sukobe. Energija, nafta, struja pored vode, u narednih nekoliko stoleca, bice itekako uzrok regionalnih sukoba. Istina, velike svjetske sile nikad neće preći granicu koja može da dovede do globalne katastrofe”, naveo je Šćekić.
Komentarišući situaciju u Ukrajini, Šćekić smatra da je jasno ruski predsjednik Vladimir Putin ne može da dozvoli da NATO dođe na granice s Rusijom.
Upitan da li se u međunarodnom pravnom poretku sve ogoljenije ispoljava samo pravo jačega, i da li Ujedinjene nacije već dugo imaju ulogu statiste na brojnim poprištima, Šćekić je rekao da će UN sve više imati debatni karakter, a da će Savjet bezbjednosti imati sve važniju ulogu.
“Sve dok postoji pravo veta, i sam Savjet bezbjednosti se polako pretvara u debatni klub. Samo da podsjetim od NATO bombardovanja Jugoslavije bez rezolucije UN, postalo je jasno da međunarodno pravo, onako kako je bilo poznato pedesetih godina prošlog vijeka, prestaje da važi. Zato je veoma važno za male zemlje, recimo za zemlje Balkana, kako će se pozicionirati u novom svjetskom poretku”, navodi Šćekić.
Međunarodno pravo, dodaje on, tumači se onako, kako trenutne prilike zahtijevaju.
“Recimo, Kosovo je čas presedan, a čas nije. Treba pažljivo posmatrati kako će se EU postavljati sve više kao međunarodni faktor, koji polako među svojim članicama izgrađuje zajedničku spoljnu politiku. To je veoma težak i mukotrpan proces, a EU je Srbiji a i Crnoj Gori, najbliža međunarodna insitucija i zajednica. Prirodno je da Crna Gora i Srbija, a kasnije i sve ostale zemlje Balkana postanu članice EU. U tako manjoj zajednici, lakše je ostvariti neko svoje pravo, a i lakše je ako ste član takve jedne zajednice, koja stoji iz vas, kao države da ostvarite neko pravo u svijetu”, kaže Šćekić.
ISIS zajednički neprijatelj Obame i Putina
On smatra da ipak u ovom trenutku ne postoji realna opasnost od direktnih sukoba velika sila, uprkos stalnim “bockanjima” na liniji zvanične Moskve i Vašingtona, i dodaje da Islamska država predstavlja realnu opasnost i za Rusiju i SAD.
“I jedna i druga strana tacno znaju koliko mogu jedni druge da izazivaju i dokle. Više je to ispipavanje protivnika, kolika je čija tolerancija, ali da Islamska država (ISIS) predstavlja realnu opasnost za obje velike sile, Rusiju i Ameriku. Za Baraka Obamu ISIS je politčki problem, koji je usko povezan sa situacijom u Iraku i Siriji. Da li je ugrožena Saudijska Arabija, koja ima za cio svijet, zbog nafte, stratešku važnost. Bilo koji disbalans, poremetio bi obje velike sile. Jer, velike sile vole da postoje pravila igre, i da se tačno zna šta one mogu, al i šta druge zemlje ne mogu-niko ne želi da se odrekne da bude velika sila i da se pita za sve. Uostalom Rusija je počela da jača uz Putina, koji je na kraju krajeva, kako piše u nekim knjigama, i doveden na vlast, da bi pojačao ugled Rusije, koji je opasno poljuljan za vrijeme njegovog prethodnika Borisa Jeljcina”, navodi dugodošnji novinar.
Šćekić tvrdi da i Obama i Putin tačno znaju koliko daleko mogu da idu u međusobnom izazivanju.
Uostalom, kako dodaje, Rusi i Amerikanci su uvijek razgovarali, tajno ili javno, čak i u situacijama kad je čitav svijet strahovao od nuklearne katastrofe.
“Putin neće dozvoliti da NATO bude na granicama Rusije, a opet Obama ne može da dozvoli islamizaciju Bliskog istoka. Rusija će odgovoriti na sankcije. Ali, Rusija jos uvijek polako mjeri i odlučiće kad da presiječe. Nikom nije u interesu usložnjavanje situacije.Evropa ne moze bez Rusije, a Rusiji treba tržište EU. Bez obzira na sve sankcije, njemačka privreda ne može bez ruskog trzista i obrnuto. U apsolutinim vrijednostima, i sam učinak sankcija u ovom trenutku je neuporedivo manji nego što predstavlja trgovina”, kaže Šćekić.
On smatra da EU ima svoju spoljnu politiku i interese, i da niko pa čak ni Obama ne može da je gurne u neki sukob koji bi po nju bio poguban.
“Uostalom kancelarka Njemačke, Angela Merkel je bila veoma jasna kad je riječ o politici prema Rusiji. S jedne strane tu su ekonomski interesi, a sa druge strane je riječ o podeli jedne zemlje (Ukrajine) koja je za EU neprihvatljiva, ali Evropa insistira na mirnom rješavanju krize- međunarodna snaga Evrope u mnogome zavisi i od ishoda referendum u Škotskoj 18. septembra. Da li će opstati Ujedinjeno kraljevstvo, da li će onda Britanija izaći iz EU, da li će skotski nacionalizam prevagnuti nad ekonomskom logikom. Sve su to pitanja, na koje sad niko nema odgovor, ali zasigurno, rezultat tog referendum će itekako uticati na snagu i politički kapacitet EU u budućnosti”, zaključuje Šćekić.
rtcg.me
